Imaju li biljke inteligenciju i svijest?, Kristina Batelja Lodeta i Jelena Gadže
Datum i vrijeme:
petak 26.4.2024., 15:00 - 15:30
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
Predavanje
Publika:
5., 6., 7. i 8. razred osnovne škole i srednja škola
Lokacija (prostorija):
Mala dvorana
Detalji
S obzirom na spoznaju o većoj sposobnosti opažanja okoliša od strane biljaka, razvilo se znanstveno polje Biljna neurobiologija koja proučava sposobnost biljaka u primanju signala iz okoline i mehanizme koji te informacije preusmjeravaju u ostale dijelove biljke ili na okolinu. Početak znanstvene diskusije o navedenoj tematici možemo smatrati kada je prof.dr.sc. Anthony Trewavas 1990-ih godina počeo pisati znanstvene radove na tu temu koja je u početku smatrana kontraverzom.
No zapravo veći dio tih spoznaja pojavio se u navedenom periodu zahvaljujući razvitku molekularne genetike koja je otkrila signale i receptore koje biljke koriste dok komuniciraju i uče.
Godine 2005. osnovan je Međunarodni laboratorij biljne neurologije (LINV -Laboratorio Internazionale di neurobiologia Vegetale) pri Sveučilištu u Firenci. koji između ostalih znanstvenih područja, istražuje područje ponašanja i svijesti u biljaka te brojnim znanstvenim radovima potkrjepljuje činjenicu da su biljke inteligentni organizmi koji komuniciraju sa svojom okolinom. Znanstvenik i osnivač polja neurologije biljaka Stefano Mancuso nakon brojnih vlastitih i drugih istraživanja 2015. godine je izjavio “Najnovije studije biljnog svijeta su pokazale da biljke osjećaju, komuniciraju između sebe i sa životinjskim svijetom, spavaju, sjećaju se, pa čak su u stanju i manipulirati druge vrste. Ovo se može opisati kao jedan vid inteligencije.“ Danas je sve više dokaza i istraživanja koja sugeriraju da se biljke ponašaju inteligentno. Njihovo inteligentno i svjesno ponašanje očituje se kroz određenu sposobnost učenja, stvaranje asocijacija u okolišu koje nastanjuju, uključivanje u složene odluke za dobivanje potrebnih resursa (svijetla, hrane, vode), mogućnošću memoriranja informacija kao i prenošenja istih na druge jedinke te brojne druge prilagodbe.
Biografija:
Izv. prof. dr. sc. Kristina Batelja Lodeta
Diplomirala 2001. godine na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Zapošljava se 2004. godine u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Akademski stupanj magistra znanosti (područje prirodnih znanosti, polje biologija - ekologija) stječe 2005. godine, a akademski stupanj doktorice znanosti (područja prirodne znanosti, polje biologija - grana biokemija i molekularna biologija) 2011. godine na Sveučilištu u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkom fakultet. Na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomskomu fakultet radi od 2012. godine. Nositelj je modula 'Organsko biološki uzgoj voća' i 'Koštićavo voće'. Suradnica je na modulima 'Voćarstvo 2' 'Mediteransko voćarstvo', 'Kontinentalno voćarstvo', 'Rasadničarstvo voćarskih kultura' i ' Suptropsko voćarstvo'.
Doc. dr. sc. Jelena Gadže
Diplomirala 2006. godine na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Zapošljava se 2005. godine kao stručni suradnik u Chromos Agro d.d., a godine 2008. počinje raditi na Agronomskom fakultetu kao znanstveni novak na Zavodu za voćarstvo. Akademski stupanj doktora znanosti (područje biotehnologija, polje poljoprivreda) stječe 2013. godine na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Nositelj je modula 'Kontinentalno voćarstvo' i 'Rasadničarstvo voćarskih kultura'. Suradnica je na modulima 'Organsko biološki uzgoj voća' i 'Suptropsko voćarstvo'.