Zašto sve više reklamnih panoa promiče dizalice topline?, Vladimir Soldo, Stjepan Herceg
Datum i vrijeme:
petak 26.4.2024., 10:00 - 11:00
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
Predavanje
Publika:
2., 3. i 4. razred srednje škole
Lokacija (prostorija):
Mala dvorana
Detalji
Novi prijedlog Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD direktiva) uvodi cijeli niz novosti, s glavnim ciljem postizanja nulte emisije u sektoru zgradarstva do 2050. godine. Prema navedenom prijedlogu sve nove zgrade će morati biti zgrade nulte emisije od 1. siječnja 2030. To su zgrade koje imaju izrazito visoka energetska svojstva, kod kojih se vrlo mala potrebna energija mora namiriti iz obnovljivih izvora energije. Energija se proizvodi na lokaciji same zgrade ili unutar četvrti, na razini energetske zajednice također iz obnovljivih izvora ili otpadne topline.
Pri tome, kao idealno rješenje se nameću dizalice topline, jer se mogu koristiti kao izvori energije za grijanje prostora, hlađenje prostora i pripremu potrošne tople vode, a povezivanjem s fotonaponskom elektranom postižu standard nulte emisije. U Zapadnim zemljama ovi sustavi su postali dominantni u primjeni.
Predavanja sadrže primjere izvedenih i mjerenih sustava s dizalicama topline u praksi. jedna od njih je kaskadna visokotemperaturna dizalica topline (CO2/R1234ze) za grijanje i hlađenje izložbene sobe Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Biografija:
Vladimir Soldo
Redoviti je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu pri Zavodu za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku. Područje nastavnog, znanstvenog i stručnog rada su tehnologije hlađenja i dizalica topline.
Vodio je više istraživačkih i razvojnih projekata: IPA IIIC, Horizon, IRI 2, Interreg, EED odgovarajuće vrijednosti. Prije dva desetljeća na FSB-u pokrenuo je istraživanja u području tehnologije dizalica topline. Uspostavio je suradnju s više internacionalnih sveučilišta i instituta: Japan, Kina, SAD, Slovenija, Švicarska. Povezao je istraživanja s jačanjem kapaciteta gospodarskih subjekata. Svojim akademskim i stručnim znanjem u području dizalica topline, ali i velikim krugom poznanstava koje je stekao kroz dugogodišnji rad promiče primjere dobre prakse kako na Fakultetu tako i izvan njega. Vodio je izvedbu više realnih pilot postrojenja i laboratorijskih postava s dizalicama topline i rashladnim uređajima koja služe edukaciji učenika, studenata i šire zajednice.
Predsjednik je Hrvatskog udruženja za dizalice topline HUDiT. Glavni je urednik časopisa Tehnologije dizalica topline.