Antonio Šiber: Koje ti boje trebaju da obojiš svijet?
Datum i vrijeme:
ponedjeljak 8.4.2019., 11:15 - 0:00
Mjesto održavanja:
Zajednica tehničke kulture Pula, Velika dvorana, Frane Glavinića 1, Pula
Vrsta događanja:
Predavanje
Publika:
2., 3. i 4. razred srednje škole
Detalji
Bit je fizike da koncepte definira tvrdo i da riječima da matematički značaj u okviru prirodnih zakona. Stoga fizičari često misle da je znanost koju stvaraju nešto univerzalno, nešto što nadilazi znanstvenike kao ljudska bića i otkriva svemir po sebi, a ne svemir kako ga mi vidimo. Takav je stav, vjerojatno, u nekoj mjeri, istinit, ali svakako ne u potpunosti. Fizičar bi na pitanje "Što je boja?" vjerojatno odgovorio nešto kao "Boja je mjerilo karaktera spektra svjetlosti". Malo suzdržaniji fizičar bi možda rekao da je boja svojstvo percepcije svjetlosti netrivijalno povezano s fizikalnim karakterom svjetlosti.
Suzdržaniji fizičar bio bi vjerojatno nešto bliže istini, jer je boja jedno od onih svojstava svijeta koja uistinu postoje na neki hladan i univerzalan način i bez nas, ali koja tek s nama kao promatračima poprimaju značenje u znatnoj mjeri obojeno ljudskošću. Neki jezici, na primjer, uopće nemaju riječi za "zeleno" ili "plavo". Bolivijski narod Tsimane ima riječi samo za crno, bijelo i crveno. Govornici jezika berinmo s Papue Nove Gvineje imaju još riječi za žuto i zeleno, a zelenim smatraju sve ono što mi zovemo plavim. Razlikovanje je boja, dakle, u nekoj mjeri uvjetovano i kulturološki i tehnološki, iako svi vidimo jednako. Sve se može reći, možda još i življe, posve izbjegavajući riječi za boje. U polju visokoga zreloga žita kljunovi roda trepere kao plamičci. Boje ipak nisu samo jezična konstrukcija jer se iza naših termina za boje kriju univerzalni fizikalni kriteriji koji ih opravdavaju. Ipak, kad govorimo o boji, teško je, a i pogrešno, ostati isključivo na polju prirodne znanosti. Moje će predavanje pokušati povezati univerzalne aspekte boje i njene karakterizacije te teorije međudjelovanja svjetlosti s objektima, s perceptivnim pa i kulturološkim aspektima boje. Tu je široku problematiku u jednome predavanju moguće tek načeti, ali svakako ću pokušati ukazati na to zašto je boja mnogo više od riječi, a i svojstva vidljivoga dijela elektromagnetskoga spektra.
Biografija:
Antonio Šiber, rođen 1972. u Zagrebu, doktorat iz fizike čvrstoga stanja, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska, 2002. Zaposlen od 2010. u Institutu za fiziku, Zagreb, gostujući znanstvenik, Institut Jožef Stefan, suradnik u izvođenju kolegija „Molekularna biofizika“ u okviru programa internacionalizacije Ljubljanske univerze Fakulteta za matematiko in fiziko.