Sigurnost cestovnog prometa- jesmo li u crvenom, predavačica: Aleksandra Vasilj
Datum i vrijeme:
srijeda 10.4.2019., 12:00 - 12:45
Mjesto održavanja:
Pravni fakultet, Stjepana Radića 13, 31000 Osijek
Vrsta događanja:
Predavanje
Publika:
7. i 8. razred osnovne škole, srednja škola, studenti, opća populacija
Lokacija (prostorija):
Kampus, Cara Hadrijana 8ª, dvorana br. 3
Detalji
Bilježi se negativan trend sigurnosti prometa na cestama. Promet predstavlja najveći rizik kojeg ljudi nisu svjesni, jer se više boje da će biti žrtve nekog kaznenog djela nego da će stradati u prometu. Prometne nesreće u današnje vrijeme uzrokuju više stradanja nego svi ratovi i teroristički napadi zajedno.
U svijetu godišnje u prometnim nesrećama život izgubi 1,3 milijuna ljudi, a više od 50 milijuna ih je ozlijeđeno. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2030. godine stradavanje u prometnim nesrećama biti peti uzrok smrtnosti, a prometne nesreće već danas su ubojica broj jedan među mladina od 10 do 25 godina. Statistički gledano, na europskim cestama danas će smrtno stradati 70 osoba, a stotine će biti ozlijeđene
Glavni razlozi su ljudske greške, tzv. "četiri glavne ubojice u prometu" - alkoholiziranost vozača, brzina, nekorištenje sigurnosnog pojasa i distrakcija, odnosno korištenje mobitela u vožnji.
U Hrvatskoj je stradavanje u cestovnom prometu jedan od najznačajnijih sigurnosnih problema, jer prometnice godišnje odnesu više od 300 života, preko 2.700 osoba je teže ozlijeđeno, a gotovo 12 tisuća ih je lakše ozlijeđeno. Tako je u Republici Hrvatskoj u posljednjih 27 godina u prometu živote izgubilo više osoba nego u Domovinskom ratu.
Kad je riječ o ljudskim životima, oni nemaju cijenu, ali materijalna i nematerijalna šteta koja nastaje od prometnih nesreća predstavlja veliki gubitak za razvoj društva i procjenjuje se na više od 8 milijardi kuna ili gotovo 2,7 posto hrvatskog BDP-a -
Glavni cilj aktualnog Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa je smanjiti broj poginulih za 50 posto do kraja 2020. godine, odnosno da broj poginulih ne bude veći od 213 na godišnjoj razini.
Područja djelovanja u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa su promjena ponašanja sudionika u prometu, bolja cestovna infrastruktura, sigurnija vozila, učinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesreća te ostala područja djelovanja poput donošenja normativnih rješenja.
Možemo li uz ovakve negativne trendove ostvariti cilj zacrtan u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa?
Biografija:
Predavačica:
Aleksandra Vasilj, izvanredni profesor, Pravni fakultet Osijek,
avasilj@pravos.hr
031/224-500
Rođena je 2. lipnja 1964. godine u Osijeku. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1986. godine. Godine 2002. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranila magistarski rad pod naslovom “Gradsko prometno tržište, s posebnim osvrtom na gospodarska i pravna rješenja za njegovo unaprjeđenje. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Problematika javnih ovlasti u uređenju prijevoza u velikim gradovima“ pristupnica je obranila dana 12. listopada 2004. godine, na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Od godine 1986. bila je zaposlena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Godine 1997. asistent je na predmetu “Pomorsko i općeprometno pravo“ na Pravnom fakultetu u Osijeku, a od 3. listopada 2006. godine docent. Iste godine izabrana je za šefa Katedre Pomorskog i općeprometnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku. U zvanje izvanrednog profesora izabrana je 10. studenog 2011. godine.
Sudjeluje u izvođenju nastave na predmetima Upravljanje javnim prometom, Pomorsko i općeprometno pravo, Pravo osiguranja i Osnove prometnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku te na predmetu Transportno pravo i špedicija na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Kao područja znanstvenog i stručnog interesa izdvaja: pomorsko pravo, općeprometno pravo, međunarodno pravo mora, pravo zaštite okoliša, pravo transportnog osiguranja, promet u gradovima.
Objavila je veći broj znanstvenih radova te aktivno sudjelovala u nizu znanstvenih konferencija u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Glavna je urednica časopisa za pravna i društvena pitanja Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku „Paragraf“ (godišnjak najboljih studentskih radova) i u uredništvu je časopisa za pravne i društveno-humanističke znanosti Pravnog fakulteta sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku „Pravni vjesnik“
Članica je Hrvatskog društva za pomorsko pravo, Hrvatskog društva za transportno pravo i Hrvatskog znanstvenog društva za promet.