Zašto u boji? Iskustva i iskušenja graničnosti, predavač: Vladimir Frelih
Datum i vrijeme:
utorak 9.4.2019., 16:30 - 17:15
Mjesto održavanja:
Akademija za umjetnost i kulturu, Kralja Petra Svačića 1f, 31000 Osijek
Vrsta događanja:
Predavanje
Publika:
7. i 8. razred osnovne škole, srednja škola, studenti, opća populacija
Lokacija (prostorija):
Trg Sv.Trojstva 3, P8
Detalji
U Frelihovom pristupu, žarišnom točkom, kao još jednoj mogućnosti u opservaciji o graničnosti u suvremenoj umjetnosti uopće treba stoga pridodati i jedno brizantno pitanje koje se tiče umjetnikova (autorskog) odnosa prema tehnologiji, prema njenim mogućnostima i nemogućnostima. U pozitivnom određenju tehnoloških medija nedvojbeno se ubraja povišena komunikacijska razina transfera informacija (slikom i riječju). Povjerenje u njihovu nepogrešivost, u predvidljiv automatizam kojem biće čovjek uglavnom nije sklono lako može odvesti u pasivnu fetišizaciju, situaciju iz koje i u umjetnosti uloga npr. fotografa (umjetnika/autora) biva omalovažena. Frelihova i vjera i skepsa spram reproduktivnih medija podržana je upravo njegovom opisanom težnjom dokazivanja kontinuiteta stvaralačkog potencijala tehnološkim sredstvima koji po svojoj naravi čovjekov ulog u biološkom trajanju ne uzimaju u obzir. Možda najopisivaniji Frelihov rad – a riječ je o „work in progress“ započet 2004. godine, o fotografijama jedne te iste crvene boje katalogizirane pod brojem 13 041 664 – najbolje demonstrira i strategije varijacija i njihovu spregu s vanmedijskim određenjima vremenitosti.
Povećavanje dotične fotografije, razvijene u različitim foto laboratorijima diljem Hrvatske i svijeta (pa predstavlja i bilježenje traga umjetnikovih putovanja, kretanja) manifestira se u razlikama što ima dvostruki, i to upitni rezultat. U prvom redu upitno je kakva je „korist“ od znanstvene kvantifikacije (objektiviranja) te boje, ako se ona, premda jasno numerirana i univerzalno imenovana stalno pojavljuje kao diferencija spram sebe same kako to Frelihov rad elaborira? Drugo bi pitanje bilo ono o statusu takve boje kao unikatnog predmeta znanstvenog promatranja u sprezi s postupcima tehničke reprodukcije: Pojavljujući se uvijek drugačije „materijalizirana“ posredstvom suvremenih postupka umnožavanja ne dokazuje li ona svojim „diferencijama“ jedinstvenost pojave, dakle upravo ona svojstva „originalnosti“ koje takvi postupci poništavaju, stvarajući „obezvrijeđene“ kopije kako je to još 1936. ustvrdio Walter Benjamin?
Blaženka Perica, izvod iz teksta, deEvolucija,iskustva i iskušenja graničnosti
izdavači: Muzej suvremene umjetnosti Istre Pula i Multimedijalni kulturni centar Split
Biografija:
Predavač:
izv. prof art Vladimir Frelih, Akademija za umjetnost i kulturu, frela@gmx.de,
099 5959505
Vladimir Frelih diplomirao je na Kunstakademie Düsseldorf, gdje 2000. godine ujedno stiče naziv Master of Art/ Meisterschüler.
U svom umjetničkom radu često se bavi konceptom vizualizacije medijskih rubova kako digitalnih, tako i analogno materijalni medija i njihove međusobne komunikacije, prevodivosti ili kompatibilnosti. Krajnji produkt, umjetnički rad, nerijetko je estetska, oblikovna nuspojava, bilo da se radi o videu, videoinstalaciji, fotografiji, webu, računalnom programu ili objektu i slici u svim njenim varijacijama. Pojedinac, zajednica, društvo su neodvojivi elementi umjetničkog i pedagoškog promišljanja.
Kroz samostalne i skupne izložbe aktivno djeluje na suvremenoj domaćoj i inozemnoj umjetničkoj sceni. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoj umjetnički rad. Njegovi se radovi također nalaze u više javnih i privatnih zbirki i fondacija suvremene umjetnosti (Kunstmuseum Bonn, Stadt Düsseldorf, MSU Zagreb). Na Akademiji za umetnost i kulturu Osijek predaje Fotografiju, Video i film i Multimediju. Od 2011. godine na Akademiji umetnosti Novi Sad kao gost profesor predaje Suvremenu umjetničku praksu i Metode umjetničkog istraživanja.