Kalendar događanja možete preuzeti i u .pdf formatu:
> FZ_Zagreb_2022.pdf

Silikati, oksidi i dragulji mali, sve su to (nano)materijali, Katarina Mužina

Datum i vrijeme:
utorak 25.4.2023., 13:00 - 16:00

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Radionica

Publika:
predškolska dob i niži razredi osnovne škole, 5.i 6.razred osnovne škole, 7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
Velika dvorana

Detalji

Tri entuzijastična mlada kemijska inženjera koja djeluju na Zavodu za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koji je osnovao Franjo Hannaman, izumitelj električne žarulje s volframovom žarnom čiju 145 obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine, pokazat će vam čime se sada bavi njegov zavod. Uvest će vas u svijet silikatnih materijala (glina, silikona, dragog kamenja…) i nanomaterijala.

               Prvi pokus prikazivanja svojstava staklenih proizvoda će se bazirati na „lažnom“ staklu pripremljenom od smjese šećera, glukoznog sirupa i vode. Unatoč  tome što organskom tvari opisujemo anorgansku tvar, svojstva stakla i njegovih primjesa mogu se zorno prikazati ovim sustavom. Mijenjanjem udjela aditiva (voda, glukozni sirup, bojila), temperature obrade i načina hlađenja mogu se mijenjati i svojstva lažnog stakla, što će se vidjeti kroz više uzoraka pripremljenih na različite načine. Svojstva i važnost silikatnih materijala u svakodnevnom životu bit će prikazana kroz lažno staklo, dok će se neka fizikalno-kemijska svojstva prikazati i na pravom silikatnom staklu i kristalnim silikantim materijalima.

               U drugom pokusu proučavat će se površinska svojstva stakla te mogućnosti hidrofobizacije stakla u svrhu proizvodnje samočistećih prozora. Pokazat će se primjeri hidrofobizacije kemijskom obradom i promjenom teksture površine uz pomoć svakodnevno dostupnih materijala.

               U trećem pokusu, jednom od najizvođenijih pokusa u svrhu popularizacije znanosti, prikazat će se fenomen koji fascinira znanstvenike stoljećima - silikatni vrt. Silikatnim vrtom će se povezati svojstva silikatnih materijala koji su osnova tehnologije stakla, ali u drugačijem obliku. Kroz raznobojne i zanimljive efekte u realnom vremenu sudionici će moći povezati znanje koje su do tada već dobili iz različitih predmeta o pojavama poput osmotskog tlaka, polupropusnim membranama te topljivosti tvari. Upotrebom komercijalnih tvari kao vodenog stakla i modre galice (i ostalih raznobojnih anorganskih soli) moguće je efikasno prikazati ovaj efekt rasta razgranatih struktura atraktivnog izgleda uz pomoć osmotskog tlaka i stvaranja polupropusnih membrana. Kemijski silikatni vrtovi i pojave do kojih dolazi njihovim nastankom istražuju se u svrhu objašnjavanja postanka života na Zemlji.

               Četvrti pokus zabavan je i edukativan primjer reakcije polimerizacije, a obuhvaća sintezu anorganskog polimera – silikonske gume – iz svima dostupnog etanola i vodenog stakla. Cilj ovog pokusa je pokazati da polimerne strukture nisu nužno samo organske, tj. one koje svi poznajemo kao plastiku. Također će se stvoriti dodatna slika o mogućnostima i raznovrsnosti silikatnih materijala. Ovakvim pokusom će se dobiti guma u obliku loptice tj. loptice hopsice, a mijenjanjem udjela reaktanata pokazat će se nastala promjena svojstava loptica.

               Peti pokus bit će vezan uz nanotehnologiju, obuhvaćat će pripravu nanočestica bakra redukcijom modre galice uz pomoć natrijeva borhidrida i kalijevog jodida kao stabilizatora, te pripravu tankih filmova. Nanomaterijali su svuda oko nas te, iako ih možda ne vidimo golim okom, možemo vidjeti njihove učinke u svakodnevnom životu.

              

Buduće mlade znanstvenike očekuje i pokoji pokus iznenađenja, a da biste saznali više, dođite na radionicu!

 

Biografija:

KATARINA MUŽINA

 

Dr. sc. Katarina Mužina rođena je 31.3.1993. u Zagrebu. Nakon završene XVI. gimnazije, 2011. godine upisuje studij Kemijskog inženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je s velikom pohvalom 2016. godine uz nagradu Vjera Marjanović Krajovan za najbolju studenticu diplomskog studija Kemijsko inženjerstvo te Rektorovu nagradu za individualni znanstveni rad. 2017. godine zapošljava se na spomenutom fakultetu kao asistentica na Zavodu za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale te upisuje doktorski studij Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija. Kao asistentica sudjeluje u izvođenju nastave na 13 kolegija te nadgleda izradu završnih i diplomskih radova. Doktorski rad pod naslovom Hidrotermalna sinteza i karakterizacija bakrom dopiranoga cerijeva(IV) oksida radila je pod mentorstvom prof.dr.sc. Stanislava Kurajice te ga obranila 21. srpnja 2022. s ocjenom Summa cum laude. Članica je Hrvatskog i Europskog društva za keramičke materijale te Hrvatskog društva kemijskih inženjera. Bila je suradnica na 3 znanstvena i stručna projekta, predstavnica poslijediplomskog studija u Studentskom zboru FKIT-a i članica Povjerenstva za izradu Plana za ravnopravnost spolova na FKIT-u. Trenutno je predstavnica suradničkih zvanja, članica Povjerenstva za provedbu Plana za ravnopravnost spolova, Povjerenstva za reviziju Preporuka za izbor u znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja i Sustava bodovanja pristupnika koji se biraju u znanstveno-nastavno zvanje docenta i Povjerenstva za promicanje i vidljivost studijskih programa Fakulteta na FKIT-u. 2019. godine predstavljala je Hrvatsko keramičko društvo na studentskom natjecanju u sklopu konferencije Europskog keramičkog društva u Torinu. 2020. godine dobila je stipendiju Sveučilišta u Beču za jednomjesečni boravak na njihovom Institutu za anorgansku kemiju, a 2022. godine predstavljala Hrvatsku na „Honour Science and Chemistry“ konferenciji u Briselu povodom obilježavanja 50. obljetnice rada Europske udruge kemijske industrije. Dobitnica je L'Oreal-UNESCO stipendije „Za žene u znanosti“ 2022. godine, a također je 7 godina primala stipendiju Grada Zagreba. Sudjelovala je na 20 znanstvenih i stručnih skupova, 11 stručnih radionica te je objavila ukupno 32 znanstvena rada.

FILIP BRLEKOVIĆ

 

Filip Brleković nakon završetka Gimnazije Sisak 2012. godine upisuje studij Kemijskog inženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu te ga završava 2017. godine. 2018. godine zapošljava se na Zavodu za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu kao asistent te iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija. Kao asistent sudjeluje u izvođenju nastave na 13 kolegija, te je autor ili  koautor 10 znanstvenih radova. Sudjelovao je na 15 konferencija i 10 radionica različitog karaktera u svrhu razvijanja znanstvenih i poslovnih vještina. Suradnik je na 3 projekta, član Hrvatskog i Europskog društva za keramičke materijale, te član Povjerenstva za promicanje i vidljivost studijskih programa Fakulteta i predstavnik suradničkih zvanja na FKIT-u.

IVANA KATARINA IVKOVIĆ

 

Ivana Katarina Ivković završila je preddiplomski i diplomski studij Kemija i inženjerstvo materijala 2018. godine. Trenutno je na zadnjoj godini poslijediplomskog doktorskog studija Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu. Radi na projektu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Stanislava Kurajice, te pomaže u izvođenju nastave (laboratorijske vježbe i seminari). Članica je kinesko-hrvatskog bilateralnog projekta u trajanju od dvije godine. Sudjelovala je na 13 konferencija te trenutno ima 29 objavljenih radova, od kojih je 13 objavljeno u CC (Current Content) časopisima. Članica je Hrvatskog i Europskog društva za keramičke materijale.