Suvremena znanost kroz postav muzeja: Voda u svemiru i na Zemlji, voditelji: Dalibor Paar, Diana Mance i Maja Marinić
Datum i vrijeme:
petak 6.5.2022., 11:00 - 17:00
Mjesto održavanja:
Samoborski muzej, Ul. Ferde Livadića 7, Samobor
Vrsta događanja:
Radionice
Publika:
predškolska dob i niži razredi osnovne škole, 5. i 6. razred osnovne škole, 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole
Detalji
Ima li vode na Marsu? Ima li života na Marsu ili nekom drugom planetu?
Na Zemlji, pitke vode u značajnom dijelu nalaze se duboko ispod površine krša, zagonetnog reljefa sa tisućama ponora, izvora, špilja i jama. Rijeke u kršu su izuzetno važne jer pridonose bioraznolikosti i georaznolikosti krša. Kako klimatske promijene utječu na rijeke?
Potok Gradna u Samoboru značajan je za Samobor i okolicu. Iz fundusa Samoborskog muzeja pogledat ćemo kako su ljudi u prošlosti promatrali i razumijevali Gradnu.
Biografija:
Dr.sc. Dalibor Paar, docent na Fizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, doktorirao je na području fizike čvrstog stanja – mikrovalna spektroskopija supravodiča, a specijalizirao na NMR i NQR istraživanjima materijala u čvrstom stanju. Novije područje njegovih istraživanja su multidisciplinarna istraživanja u kršu s naglaskom na fizikalne procese u špiljama i jamama kao kompleksnim sustavima. Inicijator je projekata iz područja popularizacije znanosti posebno usmjerenih na rano znanstveno obrazovanje i motivaciju djece za STEM područja.
Dr.sc. Diana Mance, docentica na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci doktorirala je u području fizike okoliša s temom Karakterizacija krškog vodonosnika temeljena na prostornim i vremenskim promjenama stabilnih izotopa vodika i kisika. Područja njene znanstvene djelatnosti su plazma u medicini, izotopna hidrologija, medicinska fizika i biofizika, ionizirajuća i neionizirajuća zračenja te biostatistika.
Maja Marinić, mag.geol. diplomirala je 2021. godine na Geološkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu s temom „Usporedba sedimenata i sedimentnih stijena iz Ledene jame i jame Nedam na Sjevernom Velebitu“. Poseban interes njenih istraživanja su speleološki objekti koji nude pogled u geološke karakteristike koje mogu biti teško vidljive na površini. Određivanjem starosti i litoloških karakteristika stijenskih uzoraka istražuje se slijed naslaga, pri čemu su posebno zanimljive karbonatne breče na većim dubinama.