Antonio Šiber: Pelud: skriveni život cvijeća

Datum i vrijeme:
ponedjeljak 2.5.2022., 11:15 - 12:15

Organizacija:
Zajednica tehničke kulture Pula, Velika dvorana, Frane Glavinića 1, Pula

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
2., 3. i 4. razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
ZTK

Detalji:

Skriveni život cvijeća mnogi od nas opaze već krajem veljače, kad se zažute resice lijeske. Zdravstvene i meteorološke ustanove u našoj blizini tih dana javljaju o umjerenim ili visokim koncentracijama peludi lijeske, johe i topole. Zrak je, dakle, pun peludi, a ono žutilo na resicama lijeske su zapravo sitna zrnca peludi koju vidimo zato što su se sićušni prašnici u cvjetićima lijeske otvorili i omogućili izlazak ogromnog broja peludnih čestica koje samo čekaju vjetrić da ih ponese u zrak, do ženskog cvijeta koji će oprašiti. Kad se uspješno spoje zrnce peludi i njuškica tučka, dolazi do oplodnje cvijeta i rasta ploda, sjemena nove biljke. Ovaj je proces ključan ne samo za biljke koje uzgajamo zbog lijepog cvata, nego i za biljke čije cvjetove obično ne opažamo, a o kojima nam život ovisi - za žitarice. O procesu biljne oplodnje zapravo izravno ovisi civilizacija, a proizvodnja mnogih kultura je toliko intenzivna da se oprašivanje više uopće ne događa spontano nego ovisi o ljudskoj intervenciji. Ogromni nasadi badema u Kaliforniji oprašuju se uz pomoć pčela koje američki pčelari u sezoni cvatnje dovoze iz svih krajeva zemlje. Brojne pčele, nažalost, ugibaju zbog mnogih kemikalija koje se koriste u uzgoju i zaštiti biljaka. Oprašivanje i oplodnja biljaka je, dakle, vrlo osjetljiv i kompleksan proces, a događa se ili posredstvom vjetra (kao kod lijeske) ili posredstvom kukaca (kao kod badema). Oba načina oplodnje ovise o brojnim parametrima i mogu biti ugroženi promjenama klime. O klimatskim uvjetima ovisi i preživljavanje zrna peludi koje mora sačuvati sposobnost klijanja na putu od muškog do ženskog cvijeta. Biljke su evolucijom razvile efikasne mehaničke načine zaštite peludnog zrna, no i ti mehanizmi mogu biti ugroženi u nepovoljnim uvjetima. Specifična struktura peludnog zrna dovodi do deformacije zrna kako se ono isušuje i zatvaranja pora kroz koje se gubi vlažnost te se tako održava oplodni potencijal zrna. Fizikalna razmatranja omogućuju nam kvantitativan uvid u ovaj proces i objašnjenje biofizičkog mehanizma zaštite peludnog zrna. O svemu tome, a i još o ponečemu, bit će riječi u ovom predavanju.

Biografija:

Antonio Šiber, rođen 1972. u Zagrebu, doktorat iz fizike čvrstog stanja, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska, 2002. Od 2010.  zaposlen u Institutu za fiziku, Zagreb, gostujući znanstvenik, Institut Jožef Stefan, suradnik u izvođenju kolegija „Molekularna biofizika“ u okviru programa internacionalizacije Ljubljanske univerze Fakulteta za matematiko in fiziko.