Festival znanosti

Biljni „Internet“

Voditelji događanja i izvođači:
dr. sc. Dinko Zima

Datum i vrijeme:
četvrtak 8.5.2025., 18:00 - 19:00

Mjesto održavanja:
Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Antuna Kanižlića 1

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
2., 3. i 4. razred srednje škole

Detalji

Naziv mikoriza dolazi od grčkih riječi mycor (gljiva) i rhizos (korijen). To je uzajamno
koristan simbiotski odnos korijenja viših biljaka i gljiva u tlu.  Postoji više tipova mikorize
npr. endomikoriza, ektomikoriza, ektoendomikoriza. Pojedinačne koristi od mikorize za biljku
su: bolja ishranjenost, brža mineralizacija organske tvari tla te time veća pristupačnost dušika;
bolja prilagođenost na otežane uvjete u tlu, povećava se otpornost biljke na patogene u tlu,
stvara se mikorizna mreža tj. uspostavljaju se mikorizne veze između više biljaka domaćina,
ne nužno iste vrste, putem koje se vrši promet vode i hranjiva. Na taj način stvara se mreža
putem koje se ugljikohidrati i mineralna hranjiva mogu izmjenjivati između različitih jedinki.
Taj mehanizam utječe na mnoge procese u ekosustavima, npr. poboljšava konkurentnost
nekih invazivnih biljnih vrsta, poboljšava opskrbljenost biljaka s dušikom koje rastu zajedno s
biljkama fiksatorima dušika (mahunarke i kvržične bakterije), pomaže opstanak pomlatka u
šumi ispod krošnji starih stabala i dr. Na taj način možemo reći  da drveće ima svoj vlastiti
internet preko korijenja i gljiva.

Biografije voditelja:

Dinko zima rođen je u Požegi 1972. godine. Od 1996. do 2004. godine radio je u osnovnoj
školi kao nastavnik biologije i kemije. U tom periodu bio je voditelj županijskoga aktiva
biologa, a 2005. godine izabran je za jednoga od recenzenata Hrvatskoga nacionalnog
obrazovnog standarda (HNOS) iz biologije za osnovnu školu. Od 2004. stalno je zaposlen na
Veleučilištu u Požegi. Godine 2016. izabran je u zvanje profesora visoke škole u prirodnim
znanostima, polje biologija, a 2019. godine za znanstvenog suradnika u znanstvenom polju
poljoprivreda. Od 2007. do 2012. obnašao je funkciju prodekana za nastavu, a od 2014. do
2018. dekana Veleučilišta u Požegi. Godine 2008. godine obranio je magistarski rad
Vegetacija suhih travnjaka Požeške kotline na interdisciplinarnom poslijediplomskom
znanstvenom studiju Zaštita prirode i okoliša, a 2012. godine obranio je doktorsku disertaciju
Invazivne biljne vrste Požeške kotline na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Objavio je
preko 50 znanstvenih i stručnih članaka kao autor ili koautor te je sudjelovao na stručnim i
znanstvenim konferencijama u zemlji i inozemstvu. Urednik je monografije 15 godina
Veleučilišta u Požegi. Bio je član recenzentskih odbora međunarodnih konferencija. Aktivno
je sudjelovao u provođenju stručnih i znanstvenih projekata.