DRUŠTVENA POPULARIZACIJA POREMEĆAJA OSOBNOSTI, Andrijana Šantić, Valentin Kordić, Ivana Jelinčić, Dunja Degmečić
Datum i vrijeme:
ponedjeljak 24.4.2023., 8:00 - 19:00
utorak 25.4.2023., 8:00 - 19:00
srijeda 26.4.2023., 8:00 - 19:00
četvrtak 27.4.2023., 8:00 - 19:00
petak 28.4.2023., 8:00 - 19:00
subota 29.4.2023., 8:00 - 12:00
Mjesto održavanja:
Medicinski fakultet, Josipa Huttlera 4, 31000 Osijek
Vrsta događanja:
poster
Publika:
S2, S3
Lokacija (prostorija):
MEFOS
Detalji
Nekontrolirani postupci destigmatizacije psihičkih poremećaja (na društvenim mrežama, filmovima i u glazbi) od strane nestručnih osoba može povećati mogućnost netočnog samodijagnosticiranja i nekontrolirane primjene psihofarmaka bez stvarne kliničke potrebe.
Poznato je kako su poremećaji osobnosti patološka pojačanja normalnih osobina, a osobine pokazuju sociokulturalne dimenzije. Primjetno je kako se poremećaji osobnosti mogu manifestirati s različitim simptomima u različitim društvenim kontekstima, a neke kategorije mogu biti ovisne o društvenim, kulturološkim normama i populaciji koja se promatra. Strukturni čimbenici koji utječu na razvoj poremećaja osobnosti se ne mijenjaju. Kada profili ličnosti pojedinaca odgovaraju društvenim očekivanjima, određene osobine se ne smatraju patološkim. Iako imaju poteškoće pronalaženju društvenih uloga, svejedno mogu imati koristi od uspostavljanja društvenih mreža i grupa podrške. U većini slučajeva, društvene mreže pojedincu mogu pomoći da i oni sami razviju vlastiti društveni život, no jednako tako zbuniti korisnika sa neprovjerenim savjetima i informacijama vezanim uz prilagodbu i liječenje poremećaja. Važno je interakciju psihoterapije i lijekova za liječenje poremećaja osobnosti proučavati zajedno usporedno s njihovim mehanizmima promjene. Utjecaj ovakvih postupaka destigmatizacije može biti ugrožavajući osobito iz zbog dokazanih podataka kako osobe s poremećajima osobnosti imaju značajan morbiditet i mortalitet u odnosu na ostale psihičke poremećaje. Simptomatsko poboljšanje komorbidnog poremećaja tijekom liječenja teško je razlikovati od temeljne promjene ličnosti kod pojedinca.
U ovome radu osvrnuti ćemo se na opasnost ishoda nekontroliranih destigmatizacijskih postupaka; u ovome slučaju romantiziranju dijagnoze poremećaja osobnosti među mlađom populacijom što dovodi do toga da se pojedini psihički poremećaji smatraju kao nešto poželjno i posebno.
Biografija:
Andrijana Šantić1,2 ,Valentin Kordić 1,2,Ivana Jelinčić 1,2,Dunja Degmečić1,2
1 Medicinski fakultet Osijek,Osijek
2 Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Osijek
andrijana.miskovic1@gmail.com