Zašto je zgrada Muzeja jedan od navrjednijih spomenika graditeljske baštine Karlovca?, voditeljica: Lana Bede
Datum i vrijeme:
četvrtak 5.5.2022., 10:00 - 11:00
Mjesto održavanja:
Gradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7, 47000 Karlovac
Vrsta događanja:
radionica
Publika:
2., 3. i 4. razred srednje škole
Najava na:
lana.bede@mgk.hr ili 091.1600-521
Lokacija (prostorija):
GMK
Detalji
Ove godine navršava se 70 godina od kada je Gradski muzej Karlovac (1952.) udomljen u jednom od najvrjednijih objekata spomeničke baštine Karlovca. Radi se o baroknoj kuriji, nekadašnjoj rezidenciji generala karlovačke tvrđave, smještenoj na trgu J. J. Strossmayera broj 7 unutar zaštićene kulturno-povijesne jezgre grada. Zgrada je tijekom svog dugog života više puta mijenjala vlasnike i namjenu, a kako se to odrazilo na njezinu arhitekturu doznajte na radionici. Koji je njezin najstariji dio iz prve polovice 17. stoljeća, a što se dograđivalo u 18. i 19. stoljeću? Kada objekt dobiva današnji izgled i koju ulogu u tome imaju znanstvena istraživanja? Tko je zaslužan da je Muzeju za uspješno proveden projekt zaštite i obnove graditeljske baštine 1990. dodijeljena ugledna nagrada Europa Nostra?
Cilj radionice je uz stručno vodstvo obići objekt: otkriti njegove arhitektonske slojeve, sačuvane izvorne elemente i saznati kako treba skrbiti o baštinjenim vrijednostima.
Najava na:
lana.bede@mgk.hr ili 091.1600-521
Biografija:
Lana Bede
Završila je United World College of the Adriatic u Italiji i diplomirala povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao stipendist Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta. Od 2005. radila u Državnom arhivu u Karlovcu, a od 2009. u Gradskom muzeju Karlovac u zvanju višeg kustosa pedagoga.
Autorica je i voditeljica više uspješnih edukativnih programa i muzejskih izdanja za djecu, među kojima se ističu inkluzivna izložba i katalog „Gledam dodirom“ (SEGD Global Design Award 2020., ZGDW Award 2020. i 2021., posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva 2020. za najbolje realiziranu izložbu), vodič za djecu kroz stalni postav „Muzejska pitalica“, edukativni projekti „Dodir idola“ i „Ornament u narodnoj nošnji“ (nagrađeni poveljama za Naj akciju Gradova i općina prijatelja djece). Bila je članica Organizacijskog odbora 7. Stručnog skupa “Partnerstvo” Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva (Rijeka, 2012.). Aktivno sudjeluje na stručnim i znanstvenim skupovima (izlaganje na simpoziju „Museum Utopias“, 2012., School of Museum Studies, Sveučilište u Leicesteru, V. Britanija). Stručno se savršavala u Londonu kroz program međunarodne suradnje podržan od strane Ministarstva kulture. Aktivna je članica ICOM CECA i HMD-a.
Ana Šverko
Ana Šverko diplomirala je 1998. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je 2002. na University of California Berkeley (SAD) te doktorirala na matičnom fakultetu 2011. godine. Bila je zaposlena u Ministarstvu kulture, Konzervatorskom odjelu u Splitu, od 1998. do 2011., a od 2012. godine radi u Institutu za povijest umjetnosti – Centru Cvito Fisković u Splitu.
Dobitnica je 14 inozemnih stipendija za stručno usavršavanje na području povijesti arhitekture i konzervacije. Redovito publicira u domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima te sudjeluje na međunarodnim i domaćim projektima i znanstvenim skupovima, kao i u izradi konzervatorskih studija.
Marko Špikić
Rođen je 1973. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. na temu zaštite graditeljskog naslijeđa u teoriji i praksi Leona Battiste Albertija. Od 1999. zaposlen je pri Odsjeku za povijest umjetnosti na kojem je 2003. magistrirao, četiri godine kasnije i doktorirao, a danas predaje u zvanju redovnog profesora.
Područja interesa su mu: povijest i teorija arhitektonskog konzerviranja u Europi i Hrvatskoj od renesanse do danas, povijest antikvarnih studija, problemi arhitektonskog rekonstruiranja.. Kao autor i urednik objavio jedanaest knjiga te brojne članke u znanstvenim i stručnim časopisima. Izlagao je na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Bio je suorganizator skupova u Hrvatskoj (Rijeka, Dijalozi s baštinom, 2012. - 2016., Split, međunarodni skup o E. Hebrardu i G. Niemannu, 2012. i Zagreb, skup o Arturu Schneideru, 2013., skup o Gjuri Szabi, 2015. i međunarodni skup War, Revolution, Memory: Post-War Monuments in Post-Comunist Europe, 2017.), u Austriji (ICOMOS-ova regionalna konferencija, 2013.) i Italiji (međunarodni skup o Camillu Boitu, Milano – Accademia di Brera i Politecnico di Milano, 2014.).
Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i međunarodnog znanstvenog odbora ICOMOS-a za teoriju i filozofiju konzerviranja i restauriranja.
Matej Mihalić
Rođen je 1990. godine u Karlovcu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2018. godine povijest umjetnosti, modul konzervatorstvo, na temu "Novi prostorni identitet grada Karlovca, interpolacije od 1930-ih do 1960-ih". Tijekom studija radno iskustvo stječe u Institutu za povijest umjetnosti i Muzeju za umjetnost i obrt. Završetkom studija aktivno se bavi istraživanjem graditeljske baštine grada Karlovca, s posebnim naglaskom na graditeljsku ostavštinu i doprinos graditelja Josipa Stillera.