Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Galileo – europski satelitski sustav za navigaciju i pozicioniranje, Danijel Šugar, Željko Bačić i Zvonimir Nevistić

Datum i vrijeme:
srijeda 24.4.2024., 13:30 - 14:15

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
7. i 8. razred osnovne škole i srednja škola

Lokacija (prostorija):
Mala dvorana

Detalji

Galileo je europski GNSS (globalni navigacijski satelitski sustav) ili jednostavnije rečeno europski GPS. Sustav na navigaciju i pozicioniranje dobio je naziv po talijanskom astronomu Galileu Galileiu (1564 – 1642) čiju 460. obljetnicu rođenja slavimo ove godine. Za razliku od američkog GPS-a kojim upravlja vojska SAD-a, a koji je potpuno u funkciji od 1995. godine, europskim Galileo sustavom upravljaju civilne strukture i sustav je trenutačno još u fazi izgradnje. U ovome se trenutku u svemiru nalazi ukupno 28 satelita, od kojih su 22 uključena u tzv. operativnu konstelaciju tj. koriste se za pozicioniranje i navigaciju. Za 2024. godinu planirana su nova lansiranja satelita kako bi se sustav dodatno približio potpunoj izgrađenosti. U prosincu 2016. godine proglašeni su tzv. Inicijalni servisi (eng. Initial Services) što znači da se od tada Galileo može koristiti kao samostalan sustav, iako bolje funkcionira u kombinaciji s GPS-om. Jednom kada sustav bude potpuno operativno sposoban, na raspolaganju će biti ukupno čak 7 servisa od kojih će se jedan servis (GEWSS) koristiti za dobivanje poruka civilne zaštite o prirodnim ugrozama direktno na mobilne telefone koji mogu primati signale Galileo sustava (tzv. Galileo enabled uređaji). Galileo sustav služi geodetima za precizno određivanje položaja točaka koristeći posebne prijamnike i hrvatski pozicijski sustava CROPOS koji je od 2019. godine moderniziran na način da nudi podršku za Galileo. Osim geodeta, Galileo signale koriste i brojni, posebno noviji modeli mobilnih telefona (mobitela) u koji je ugrađen GNSS chipset. Danas Galileo sustav nalazi primjenu u brojnim sektorima ljudskog djelovanja (geodezija, promet, poljoprivreda, ribarstvo, prijenos vremena…) pa tako i za potragu i spašavanje za što postoji poseban Search and Rescue servis. Taj servis pomaže ljudima u nevolji na onim područjima našega planeta gdje nema signala mobitela. U sklopu predavanja predviđeno je da svaki sudionik samostalno provjeri jel mobilni uređaj kojeg koristi ima mogućnost primanja signala Galileo satelita. Trenutačno posljednje lansiranje dogodilo se 05.12.2021. kada su istovremeno lansirana dva Galileo satelita, od kojih je jedan nosi ime Nikolina po djevojčici iz Starigrada kod Zadra. Europska komisija potiče korištenje Galileo sustava u cilju povećanja sigurnosti vlastitih građana, ali i kao poticaj razvoju gospodarstva u kojem GNSS ima sve značajniji udio (EU & GNSS Market Report 2024).

Biografija:

Izv. prof. dr. sc. Danijel Šugar zaposlen je na Katedri za satelitsku geodeziju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje predmete vezane u satelitsko pozicioniranje i navigaciju, a drži i nastavu na Hrvatskom vojnom učilištu (HVU). Od serije potresa koji su 2020. godine zadesili područje Zagreba, a posebice šire područje Petrinje, bavi se procjenom utjecaja potresa i njegove kinematike koristeći GNSS metode mjerenja. Publikacije: CRORIS.

 

Dr. sc. Zvonimir Nevistić diplomirao je 2015. godine, smjer geoinformatika na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2016. zapošljava se kao asistent na Katedri za satelitsku geodeziju Geodetskog fakulteta i upisuje poslijediplomski doktorski studij te 2022. stječe zvanje doktora tehničkih znanosti. Tijekom rada na fakultetu uključen je u izvođenje nastave iz kolegija u području satelitske i svemirske geodezije te astronomije. Osim u nastavi, aktivno sudjeluje i u brojnim projektima kao istraživač i administrator (BESTSDI, GEOBIZ, SEED4NA, UN4DDR i EO4GEO, TODO). Publikacije: CRORIS.

 

Prof. dr. sc. Željko Bačić diplomirao na Geodetskom fakultetu 1986, doktorirao na Tehničkom univerzitetu u Grazu 1997. Predaje predmete iz područja satelitske geodezije na Geodetskom fakultetu u Zagrebu te Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. U razdoblju 1999.-2012. obnašao je dužnost ravnatelja Državne geodetske uprave te je bio član Upravnog odbora EuroGeographics-a (2002.-2007.) I predsjednik organizacije (2005.-2007.), član Savjetodavnog odbora Cambridge konferencije (2003.-2011) i pokretač te predsjedajući Upravnog odbora Regionalne suradnje u području katastra u jugoistočnoj Europi (2007.-2012.). Predstavnik je Hrvatske u EuroSDR-u i Copernicus komitetu pri DG DEFIS Europske komisije. Član je Referentne skupine za Svemir MZO. Obnašao je više dužnosti na Geodetskom fakultetu (prodekan, voditelj zavoda odnosno katedre). Vodio je ili sudjelovao u više Erasmus+, Horizon odnosno stručnih projekata. Publikacije: CRORIS.