Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Migracije ljudi i ideja:
Martin Rota Kolunić i njegove karte kao slike Dalmacije, Dubravka Mlinarić i Marin Blaženović, Hrvatsko kartografsko društvo

Datum i vrijeme:

Mjesto održavanja:
SNIMKE

Vrsta događanja:
SNIMKA - Predavanje

Publika:
7. i 8. razred osnovne škole, srednja škola

Detalji


Kartografski izvori od velike su važnosti za proučavanje prošlosti određenoga područja. Omogućuju nam proučavanje političkih odnosa, teritorijalnih širenja, naseljenosti, ali i širenja ideja, znanja i kulturnih trendova. Za proučavanje naseljenosti i razvijenosti povijesnih prostora, ali i njegovih obrambenih kapaciteta (fortifikacije) od velike su važnosti vedute, odnosno slike kojima se odražava stvarna geografska, ali i simbolička reprezentacija gradova, krajolika, pa čak i identiteta ljudi odnosno prostora. Upravo se u tom području istaknuo hrvatski kartograf Martin Rota Kolunić. Ovim izlaganjem nastoji se prikazati Kolunićev kartografski rad, ali i njegov doprinos razvoju kartografskog poznavanja hrvatskoga prostora u 16. stoljeću.
https://www.youtube.com/watch?v=HPh6j_KjP8k

Biografija:

Dubravka Mlinarić

Dubravka Mlinarić je povjesničarka i geografkinja u zvanju znanstvene savjetnice, zaposlena na Institutu za istraživanje migracija. Diplomirala je povijest i geografiju na Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, magistrirala na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti te doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područja njezina istraživačkog interesa su hrvatska ranonovovjekovna povijest u širem regionalnom i interdisciplinarnom kontekstu, s naglaskom na povijesnu geografiju, demografiju i migracije, kartografiju te povijest okoliša. Objavila je dvije knjige i više od šezdeset znanstvenih i stručnih radova. Od 2008. godine predaje povijesnu kartografiju na doktorskom studiju predmoderne povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Marin Blaženović

Marin Blaženović je rođen 1998. godine u Osijeku. Dvopredmetni studij povijesti i pedagogije diplomirao je 2022. godine s temom „Srednjovjekovne obrambene građevine na prostoru Vukovske županije“. Objavljivao je radove u studentskom časopisu „Essehist“ (2019. „Od Krbave do Mohača (1493. – 1526.) – bitke prekretnice u sukobima s Osmanlijama, 2022. „Digitalizacija arhivskog gradiva u Državnom arhivu u Osijeku“). Godine 2022. organizirao je studentsku konferenciju „Povijest i kreativna industrija – spoj (ne)spojivog“. Godine 2023. osvojio je treću nagradu za rad najboljih mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje, Hrvatskog instituta za povijest, podružnice u Slavonskom Brodu. Radi kao stručni suradnik pedagog u Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Čačincima.