Festival znanosti

Inteligencija u prometu, Pero Škorput Umjetna protiv biološke inteligencije u analizi prometa, Martin Gregurić Kako digitalno doba preoblikuje putovanja u gradovima?, Bia Mandžuka Kako vidi i čuje inteligencija u prometu, Niko Jelušić Svijest o okolini zasnovana na podacima iz prometa, Damir Budimir

Datum i vrijeme:
ponedjeljak 22.4.2024., 10:00 - 12:00

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Radionica i prezentacija

Publika:
predškolski uzrast, osnovna škola, srednja škola i djeca s posebnim potrebama

Detalji

Izv. prof. dr. sc. Pero Škorput – Fakultet prometnih znanosti

Inteligencija u prometu

S rastućom ulogom umjetne inteligencije u prometu, moramo se suočiti i s etičkim izazovima koje takav razvoj sa sobom nosi. Koji su moralni aspekti delegiranja odluka o sigurnosti i prioritetima u prometu na algoritme umjetne inteligencije?

Ova pitanja postaju sve važnija za razumijevanje i oblikovanje budućnosti inteligencije u prometu, gdje tehnološki napredak mora biti usklađen s etičkim standardima društva koje teži održivosti, sigurnosti i poštovanju ljudskih prava.

 

doc. dr. sc. Martin Gregurić – Fakultet prometnih znanosti

Umjetna protiv biološke inteligencije u analizi prometa.
Provesti će se kompetitivni eksperiment između prisutnih dobrovoljaca i računalnog modela koji se temelji na umjetnoj neuronskoj mreži. Cilj je usporediti efikasnost, brzinu i točnost učenja umjetne u odnosu na biološku inteligenciju prisutnih dobrovoljaca u analizi svojstva prometnog toka. Koliko tokom svakodnevnih putovanja možete predvidjeti kada i gdje će se pojaviti prometna zagušenja? Rezultati ovog istraživanja će pokazati u kojoj mjeri umjetna inteligencija može otkriti više skrivenih svojstva ponašanja u prometnim podatcima u odnosu na zaključke dobrovoljaca koji su dobiveni procesom prirodnog učenja i zaključivanja. Odgovorit ćemo na pitanje može li umjetna inteligencija, i u kojoj mjeri, zamijeniti inteligenciju putnika, prometnih planera i inženjera.


 

dr. sc. Bia Mandžuka – Fakultet prometnih znanosti

Kako digitalno doba preoblikuje putovanja u gradovima?
U digitalno doba, životi ljudi doživljavaju duboke promjene. Svakodnevica se preoblikuje, od načina komunikacije, učenja i rada, do potrošačkih navika i načina provođenja slobodnog vremena. Ovaj val digitalnih promjena dovodi do redefiniranja mobilnosti, utječući na putne navike i preferencije ljudi. U tom kontekstu, usluge mobilnosti koje odgovaraju životnom stilu i dinamici suvremenog putnika dobivaju na važnosti.

Da bi se usluge mobilnosti prilagodile stvarnim potrebama ljudi, ključno je razumjeti njihove stvarne potrebe, uključujući preferencije i obrasce ponašanja. Razumijevanje putničkog ponašanja postaje imperativ. Za gradove, to znači mogućnost uspostavljanja učinkovitijih i održivijih transportnih sustava, koji odgovaraju stvarnim potrebama stanovnika. Pružateljima usluga ovo znanje omogućava preciznije ciljanje i prilagodbu ponude, što dovodi do veće efikasnosti i zadovoljstva korisnika. Za putnike, bolje razumijevanje njihovog ponašanja znači pristup personaliziranim i ugodnijim opcijama putovanja, što poboljšava njihovo ukupno iskustvo i zadovoljstvo uslugom.

Danas je, više nego ikada, uvid u putnička ponašanja dostupan zahvaljujući velikim skupovima podataka (engl. Big Data Sets) prikupljenih iz različitih izvora, kao što su senzori, kamere, telekomunikacijske mreže i dr. Ovi podaci su ključni za analizu i predviđanje putničkog ponašanja. Uz to, primjena umjetne inteligencije dodatno unaprjeđuje sposobnost obrade i interpretacije ovih podataka. To omogućava razvoj efikasnijih i bolje prilagođenih usluga mobilnosti, što u konačnici oblikuje budućnost kretanja/putovanja u gradovima, čineći mobilnost inteligentnijom i agilnijom.

 

Izv. prof. dr. sc. Niko Jelušić – Fakultet prometnih znanosti

Kako vidi i čuje inteligencija u prometu.
Zašto inteligencija u prometu treba „slušati i gledati“. Prikaz nekoliko odabranih detektorskih tehnologija na jednostavan način (induktivna petlja,  infracrveni detektori, akustički detektori,  radarski detektori, video detektori i piezodetektori ) i sl.

 

Doc. dr. sc. Damir Budimir – Fakultet prometnih znanosti

Svijest o okolini zasnovana na podacima iz prometa. (Racionalno odlučivanje u prometu)
Racionalno odlučivanje u prometu podrazumijeva donošenje informiranih odluka temeljenih na analizi podataka, promišljanju rizika i koristima te pridržavanju relevantnih propisa i standarda. Nekoliko ključnih elemenata koje treba uzeti u obzir prilikom primjene racionalnog (inteligentnog) odlučivanja u prometu zasnovano na korištenju tehnologija i analizi podataka:

•           Informacije u realnom vremenu

•           Procjena rizika

•           Evaluacija koristi

•           Pridržavanje propisa

•           Sposobnost prilagodbe

•           Uključivanje dionika

Svijest o okolini učesnika prometnih tokova u većim urbanim sredinama neizostavno podrazumijeva i bazira se na inteligentnim sustavima upozoravanja. (Vozači moraju biti svjesni svoje okoline, uključujući prometne znakove, signalizaciju, prometne kamere, bicikliste, pješake i druge sudionike u prometu.)

Biografija:

Izv. prof. dr. sc. Pero Škorput – Fakultet prometnih znanosti

Rođen je 18. listopada 1976. u Mostaru u Bosni i Hercegovini, oženjen je i otac dvoje djece. Osnovnu je školu završio u Vrgorcu, a srednju elektrotehničku školu u Zadru. Tijekom dodiplomskoga studija nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Diplomirao 2002. godine na Fakultetu prometnih znanosti. Magistrirao 2009. godine na poslijediplomskom znanstvenom magistarskom studiju Fakulteta prometnih znanosti, a doktorirao 2014. godine, također na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Danas je stalno zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti kao predstojnik zavoda za inteligentne transportne sustave. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju te doktorskom studiju. Uz nastavnu djelatnost aktivno bavi znanstvenim radom. Istražuje u području primjene semantičkih tehnologija u prometu, prometnoga inženjerstva, inteligentnih transportnih sustava te računalne sigurnosti u prometu. Sudionik je na više međunarodnih i nacionalnih projekata iz područja tehnologije prometa i transporta. Objavio je pedesetak radova u znanstvenim časopisima, zbornicima znanstvenih i stručnih konferencija u zemlji i inozemstvu te sažetke u zbornicima skupova. Tajnik je udruge Inteligentni transportni sustavi Hrvatska.

 

doc. dr. sc. Martin Gregurić – Fakultet prometnih znanosti

Zaposlen u znanstveno-nastavnom zvanju docent na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu prometnih znanosti. Voditelj je Laboratorija za znanost o podatcima u prometu i logistici koji je uspostavljen u koordinaciji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla d.d. Aktivno se bavi znanstveno-istraživačkim radom u području Inteligentnih transportnih sustava s fokusom na primjenu znanosti o podatcima u analizi održive mobilnosti, implementaciji distribuiranog i dubokog strojnog učenje u upravljanju prometom i identifikaciji sigurnosno kritičnih segmenata autoceste, te planiranju poslovnih modela u autonomnoj mobilnosti na zahtjev. Autor je preko 40 znanstvenih radova. Sudjelovao je u dva projekta Hrvatske zaklade za znanosti te jednom Obzor 2020 projektu, kao i na niz stručnih projekata.

 

dr. sc. Bia Mandžuka – Fakultet prometnih znanosti

 Diplomirala je na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na smjeru „Gradski promet” te je 2022. obranila disertaciju pod nazivom „Model izbora multimodalnoga putovanja temeljen na otkrivanju putničkih preferencija“. Od 2016. godine zaposlena je na Zavodu za prometno planiranje pri Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Istraživačko područje obuhvaća razvoj modela planiranja multimodalnih putovanja, multimodalne putne planere te problematiku otvorenih podataka u području tehnologije prometa i transporta.

 

Izv. prof. dr. sc. Niko Jelušić – Fakultet prometnih znanosti

Rođen je 1967. godine u Šibeniku. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Fakultetu prometnih znanosti kao znanstveni novak, zatim kao mlađi asistent, predavač i viši predavač. Od 2010. godine radi kao docent, a zatim i kao izvanredni profesor na Fakultetu prometnih znanosti. Područje znanstvenog interesa jest primjena različitih tehnologija za prikupljanje podataka iz prometa. Na projektima na kojima je sudjelovao uglavnom se i bavio prikupljanjem podataka pomoću raznih tehnologija. Nositelj je kolegija: Elektrotehnika, Telematička sučelja, Obrada poruka i signala i Prijenosni mediji. Trenutačno je voditelj Katedre za opće programske sadržaje na Fakultetu prometnih znanosti.

 

Doc. dr. sc. Damir Budimir – Fakultet prometnih znanosti

Akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja Tehničkih znanosti, znanstvenoga polja Tehnologija prometa i transport stekao je 9. ožujka 2016. godine obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom „Metoda procjene prostorno-vremenskih indikatora javnog gradskog prijevoza zasnovana na pokretnim osjetilima“. Sudionik je na više međunarodnih i nacionalnih projekata iz područja tehnologije prometa i transporta. Suautor je knjige „Teorija i organizacija prometnih tokova“. Od 2019. godine izabran je za redovitog člana Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.