Festival znanosti

Virusi i cjepiva, Ivana Šimić, Nina Milutin Gašperov i Ena Pešut

Datum i vrijeme:
petak 28.4.2023., 17:00 - 18:30

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
predavanje i radionica

Publika:
2.,3. i 4.razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
Velika dvorana

Detalji

Nevidljivi, ali svugdje prisutni, od hrane i vode, preko zraka, na i u čovjeku, životinjama i biljkama. Nisu ni živo, nisu ni neživo. Nisu uvijek prijatelj jer uzrokuju bolesti i smrt, ali nisu uvijek ni neprijatelj jer se koriste u liječenju. Mali, ali moćni - oni su virusi.

Iako su nam poznati tek zadnjih 130 godina, virusi nas prate već jako dugo kroz našu evoluciju. Nukleinska kiselina (ili DNA ili RNA) zaštićena proteinskim omotačem (kapsidom), ponekad i lipidnom ovojnicom – i to je sve. Tako jednostavno, a potencijalno tako razorno da je u više navrata oblikovalo povijest čovječanstva čega smo i trenutno svjedoci.

Virusi ne uzrokuju samo infekcije nego i rak, a kao jedan od najpoznatijih onkogenih virusa su humani papilomavirusi (HPV), a koji su ujedno i najučestaliji spolno-prenosivi virusi. Od njih više od 200, barem 15 tipova HPV-a uzrokuje rak vrata maternice u gotovo 100% slučajeva te, u manjem postotku, druge anogenitalne karcinome i karcinome glave i vrata.

I dok u borbi protiv bakterija raspolažemo antibioticima, oni uopće ne djeluju na viruse, ali zato imamo antivirusne lijekove i cjepiva. Upravo su cjepiva jedno od najvećih čovjekovih postignuća jer imaju veliki utjecaj na dugovječnost i zdravlje čovjeka i pretvorila su naš planet, barem što se virusnih bolesti tiče, u mnogo sigurnije mjesto. Tako su protiv HPV-a u upotrebi već dva cjepiva i to od 2006. godine, a najnovije, od 2018. godine, koje štiti od čak devet najučestalijih tipova HPV-a te je u mogućnosti prevenirati gotovo 90% slučajeva raka vrata maternice. Sva cjepiva protiv HPV-a su sigurna te iznimno efikasna u zaštiti protiv bolesti koje uzrokuje HPV. U Republici Hrvatskoj su cjepiva protiv HPV-a u upotrebi od 2007. godine, prvo za djevojke, dok su danas dostupna i besplatna za djevojke i mladiće od 9. do 25. godine života.

COVID-19 pandemija pretvorila je viruse u mikrobe broj jedan pa je cilj ovog predavanja približiti učenicima viruse i cijepljenje, posebno podići svijest o HPV-u, a kroz praktičnu vježbu omogućiti im da i oni imaju priliku biti s druge strane cijepljenja.

Biografija:

dr.sc. Ivana Šimić, dr.vet.med.

Laboratorij za molekularnu virologiju i bakteriologiju, Institut Ruđer Bošković

 

Poveznica na CROSBI profil:

https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|%C5%A0imi%C4%87,%20Ivana%20%2833725%29|text|profile

 

Rođena je 11. svibnja 1987. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 08. ožujka 2013. godine. Kao studentica nagrađena je Rektorovom nagradom i s tri Dekanove nagrade za izvrsnost. Od lipnja 2013. do ožujka 2021. radila je u Laboratoriju za bjesnoću i opću virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta. Doktorirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 2019. godine. Od ožujka 2021. radi kao viši asistent u Laboratoriju za molekularnu virologiju i bakteriologiju Instituta Ruđer Bošković. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim radionicama i kongresima te surađivala na znanstvenim projektima iz područja virologije. Autorica je i koautorica više znanstvenih radova.

 

dr. sc. Nina Milutin Gašperov

Laboratorij za molekularnu virologiju i bakteriologiju, Institut Ruđer Bošković

 

Poveznica na CROSBI profil:

https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/23115

 

Rođena je 12. prosinca 1974. godine u Šibeniku. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer: molekularna biologija, 1999. godine. Od 2001. do 2013. godine zaposlenik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, s radnim mjestom na Institutu Ruđer Bošković (IRB), Zavod za molekularnu medicinu, Laboratorij za molekularnu virologiju i bakteriologiju, gdje je i doktorirala 2012. godine. U zvanju znanstvenog suradnika je od 2013. godine, a na radnom mjestu stručnog savjetnika u Zavodu za molekularnu medicinu IRB-a od 2017. godine. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim projektima i skupovima iz područja humanih papilomavirusa (HPV) i povezanih tumora, a 2015.-2016. godine je voditeljica projekta Europskog socijalnog fonda. Autor je više poglavlja u knjigama, znanstvenih radova te sažetaka na skupovima. Recenzent je projekata te u časopisima.

 

Ena Pešut, mag.med.lab.diagn.

Laboratorij za molekularnu virologiju i bakteriologiju, Institut Ruđer Bošković

 

Poveznica na CROSBI profil:

https://www.bib.irb.hr/profile/39018

 

Rođena 25. svibnja 1996. godine u Slavonskom Brodu. Završila je preddiplomski i diplomski studij medicinsko laboratorijske dijagnostike na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Dobitnica je stipendije za darovite studente Brodsko-posavske županije. Nakon završenog studija se zaposlila kao znanstveni novak u Laboratoriju za molekularnu virologiju i bakteriologiju na Zavodu za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković. Trenutno pohađa Poslijediplomski doktorski studij Biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Znanstveno se usavršavala u laboratoriju za citometriju Drugog Medicinskog fakulteta u Pragu u Češkoj. Doktorski studij joj je ujedno i omogućio pohađanje raznih tečajeva, radionica i kongresa te objavljivanje znanstvenih publikacija.