Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.
Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.
Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).
Suptropsko voće oko nas, Kristina Batelja Lodeta, Jelena Gadže, Aleš Vokurka
Datum i vrijeme:
petak 28.4.2023., 16:45 - 17:15
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
Predavanje
Publika:
7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole
Lokacija (prostorija):
Mala dvorana
Detalji
Suptropsko voćarstvo okarakterizirano je uzgojem voćnih vrsta u suptropskom pojasu poput
zimzelenih voćnih vrsta - masline, rogača, naranče, limuna, mandarine, četruna, grejpfruta, čadoka,
kumkvata, nešpole, planike i listopadnih suptropskih voćaka - smokve, šipake ili nare, žižule, kivija,
japanske jabuke. U suptropskom pojasu uspijevaju u manjoj mjeri gotovo sve kontinentalne voćne
vrste. Tropske voćne vrste - banana, kokosov orah, ananas, anona, liči i dr., uzgajaju se u tropskom
pojasu.
Azijske zemlje su među najvećim proizvođačima tropskog i suptropskog voća u svijetu. Kina je najveći
proizvođač lubenica, Brazil naranči, Italija grožđa, a Indija banana.
Većina voća konzumira se u svježem i prerađenom obliku. Zemlje EU-a korisnici su gotovo 50%
ukupnog svjetskog izvoza suptropskog i tropskog voća, ali također opskrbljuju globalno tržište
suptropskog voća određenom količinom istog.
U Hrvatskoj uzgoj suptropskog voća karakterističan je za područje Dalmacije, gdje se proizvode
masline, agrumi, smokve i šipak (nar).
Osim njihovog pozitivnog gospodarskog učinka, suptropske voćne vrste bogat su prirodni izvor
vrijednih nutritivnih sastojaka te stoga imaju i značajniju ulogu u ljudskoj prehrani.
Biografija:
Izv. prof. dr. sc. Kristina Batelja Lodeta
Diplomirala 2001. godine na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Zapošljava se 2004.
godine u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Akademski stupanj magistra
znanosti (područje prirodnih znanosti, polje biologija - ekologija) stječe 2005. godine, a akademski
stupanj doktorice znanosti (područja prirodne znanosti, polje biologija - grana biokemija i
molekularna biologija) 2011. godine na Sveučilištu u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkom fakultet.
Na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomskomu fakultet radi od 2012. godine. Nositelj je modula
'Organsko biološki uzgoj voća' i 'Koštićavo voće'. Suradnica je na modulima 'Voćarstvo 2'
'Mediteransko voćarstvo', 'Kontinentalno voćarstvo', 'Rasadničarstvo voćarskih kultura' i '
Suptropsko voćarstvo'.
Doc. dr. sc. Jelena Gadže
Diplomirala 2006. godine na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Zapošljava se 2005.
godine kao stručni suradnik u Chromos Agro d.d., a godine 2008. počinje raditi na Agronomskom
fakultetu kao znanstveni novak na Zavodu za voćarstvo. Akademski stupanj doktora znanosti
(područje biotehnologija, polje poljoprivreda) stječe 2013. godine na Sveučilištu u Zagrebu
Agronomskom fakultetu. Nositelj je modula 'Kontinentalno voćarstvo' i 'Rasadničarstvo voćarskih
kultura'. Suradnica je na modulima 'Organsko biološki uzgoj voća' i 'Suptropsko voćarstvo'.
Izv. prof. dr. sc. Aleš Vokurka
Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1997. godine. Od 1997. radio je u
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, a od 1999. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu, na
Zavodu za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku. Akademski stupanj magistra znanosti stječe
2003. godine na znanstvenom magistarskom studiju 'Bilinogojstvo', a doktorsku disertaciju obranio je
2012. godine. Nositelj je modula 'Oplemenjivanje bilja za ekološku poljoprivredu’, 'Oplemenjivanje
biljnih vrsta za ornamentalnu primjenu', 'Oplemenjivanje na otpornost na štetočinje i abiotske
stresove' i 'Očuvanje i korištenje biljnih genetskih izvora mediteranskog područja u oplemenjivanju
bilja'. Suradnik je na modulima 'Oplemenjivanje bilja', 'Oplemenjivanje vrtlarskih kultura',
'Agrobiodivergentnost u oplemenjivanju bilja', 'Samoniklo voće', 'Oplemenjivanje oraničnih kultura' i
'Maslina i maslinovo ulje'.