Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.
Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.
Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).
Povremene tekućice – izazov budućnosti za životinje i znanstvenike, Andreja Brigić, Lea Ružanović, Fran Rebrina, Marina Vilenica
Datum i vrijeme:
četvrtak 27.4.2023., 12:30 - 13:00
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
Predavanje
Publika:
5.i 6.razred osnovne škole, 7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole
Lokacija (prostorija):
Mala dvorana
Detalji
Povremeni i bujični vodotoci su hidrološki dinamički i složeni sustavi u kojima voda povremeno prestaje teći te oni presušuju. Presušivanje je kod povremenih vodotoka pravilno, sezonski, najčešće svake godine, dok bujični vodotoci ovise o velikim količinama oborina koje padnu u kratkom vremenu. Ovi ekosustavi, iako su slabo istraženi, imaju veliku bioraznolikost uzmemo li u obzir sve faze povremenih tekućica: lotičku (tekuća faza), lentičku (lokve), i terestričku (suho riječno korito) fazu. Istraživanje svih staništa povremenih tekućica aktualna je tema u znanosti, ponajviše zbog produživanja razdoblja presušivanja povremenih tekućica te presušivanja rijeka koje su do sad imale stalan tok. Takve pojave događaju se uglavnom zbog klimatskih promjena i antropogenog utjecaja. Čak i organizmi koji su dobro prilagođeni na takve iznimne uvjete i mogu preživjeti sušno razdoblje estivacijom, ukopavanjem u tlo ili u obliku cista ili jaja, također ne mogu izdržati nagle promjene u ciklusu povremenih vodotokova. U ovom predavanju možete saznati na koje načine se navedeni ekosustavi istražuju, što rade biolozi i ekolozi po pitanju sagledavanja različitih aspekata problematike povremenih vodotokova te na koji način im se možete pridružiti.
Biografija:
Andreja Brigić zaposlena je kao docentica na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranila je 2012. godine. Područje njezinog znanstvenog rada i interesa vezano je uz ekologiju zajednica, krajobraznu ekologiju, konzervacijsku biologiju i taksonomiju. Autorica/koautorica je više od 40 znanstvenih radova, nagrađenog Sveučilišnog udžbenika i stručne knjige, te niza stručnih publikacija. Voditeljica je znanstvenih (npr. HRZZ-DinDRY) i stručnih projekata. Sudjeluje u nastavi iz kolegija Ekologija životinja, Raznolikost faune Hrvatske, Zaštićene vrste i područja RH, Ekologija kukaca i Krajobrazna ekologija.
Marina Vilenica je zaposlena kao docentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeku u Petrinji. Na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu je 2016. godine doktorirala sa prvim faunističkim i ekološkim istraživanjima vodencvjetova Hrvatske. Glavno područje njenog znanstvenog interesa je ekologija zajednica vodenih kukaca, sa naglaskom na redove vretenca i vodencvjetove. Autorica je 40 znanstvenih radova. Mentorica je studentima sekcije za vretenca studentske udruge BIUS.