Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.
Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.
Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).
Biotehnološki alati u borbi s klimatskim promjenama, Ana Vrsalović Presečki
Datum i vrijeme:
srijeda 26.4.2023., 14:00 - 15:00
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
Predavanje
Publika:
7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole
Lokacija (prostorija):
Mala dvorana
Detalji
Klimatske promjene u današnje vrijeme smatraju se jedni od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo danas suočava. Ljudske aktivnosti su odgovorne za ove promjene jer proizvode velike količinu stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Iako je tehnološki napredak jedan od glavnih čimbenika klimatskih promjena, također se priznaje da nam nove i učinkovite tehnologije mogu pomoći da smanjimo emisije i stvorimo čišći svijet. Visoka su očekivanja od biotehnologije kao održive alternative trenutno uspostavljenim industrijskim procesima, s iskorištavanjem prirodnih katalizatora za širi raspon industrijskih primjena. Industrija enzima igra veliku ulogu u ovom pokretu za održivost. Proizvedeni iz obnovljivih izvora i lako biorazgradivi, enzimi predstavljaju jednu od vodećih tehnologija "zelene kemije" koja pokreće održiva rješenja u potrošačkim proizvodima i industrijskim procesima. Korištenje enzima rezultira mnogim prednostima održivosti koje se ne mogu postići tradicionalnim kemijskim tretmanom. Od ranih dana otkrića života nevidljivog golim okom, biotehnološki aspekti bili su u fokusu mikrobiologa. Jedan od pionira, Louis Pasteur, prvenstveno poznat po svojim uspjesima u identificiranju bakterija kao uzročnika bolesti, posvetio je veliki dio svog rada razumijevanju prirode alkoholnog vrenja. U preradi hrane biotehnologija ima tradicionalno jaku ulogu, a najpriznatija je proizvodnja piva. Osim prehrambene industrije, biotehnologija značajno pridonosi farmaceutskoj industriji, kemijskoj industriji (mliječna kiselina, limunska kiselina ili enzimi za npr. deterdžente za pranje rublja).
U okviru predavanja posjetitelje će se upoznati s principima zelene kemije, primjeni biotehnologije a posebice enzima u razvoju budućih tehnologija koji će doprinijeti smanjenju klimatske krize u budućnosti.
Biografija:
Prof. dr. sc. Ana Vrsalović Presečki rođena je 1975. u Splitu. Diplomirala je (1999.), magistrirala (2003.), doktorirala (2006.) i od 2018. godine je redovita profesorica na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Na istom se fakultetu zaposlila 2000. godine kao asistent na Zavodu za reakcijsko inženjerstvo i katalizu. Područje znanstvenoga interesa su joj primjena biokatalizatora u kemijskim procesima, razvoj modeliranje i optimiranje bioprocesa. Objavila je više od 40 znanstvenih radova. Članica je Hrvatskoga društva kemijskih inženjera, te Hrvatskog društva za Biotehnologiju. Link: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/29535