Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Zašto su svinje važne za naše društvo?, Dubravko Škorput, Ana Kaić

Datum i vrijeme:
ponedjeljak 24.4.2023., 16:00 - 16:45

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
2., 3. i 4. razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
Mala dvorana

Detalji

Svinje su udomaćene prije 10 000 godina i od tada imaju važnu ulogu u životu ljudi i razvoju društva. Iako na spomen svinja prvo pomislimo na meso i ukusne proizvode, ne treba zanemariti ni ostale uloge koje svinje imaju u našim životima. Svinje su vrlo slične ljudima te se zbog toga mogu koristiti u znanstvenim istraživanjima u medicini. U novije vrijeme svinje su postale i kućni ljubimci, a zbog svog odličnog njuha, mogu se koristiti u potragama za skupocjenim gljivama, tartufima. Svinjski gnoj danas se učinkovito koristi kao bioplinsko gorivo za proizvodnju energije. Svinje svoj doprinos daju u proizvodnji sapuna, četkica za zube, gumenih bombona i kože. No, svinje nisu u svim društvima jednako prihvaćene, te se njihove uloge razlikuju u pojedinim društvima. Kakav je odnos svinja i ljudi i njihov značaj za društvo u cjelini, poslušajte na našem predavanju.

Biografija:

Dubravko Škorput diplomirao je 2007. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, studij Stočarstvo, usmjerenje Mljekarstvo. Od 2008. godine zaposlen je na Zavodu za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. 2008. godine upisao je doktorski studij Poljoprivredne znanosti na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju auditornih i praktičnih vježbi za studente iz kolegija Uzgoj i korištenje svija, te Uzgoj svinja i sustavi proizvodnje svinjskog mesa. Doktorski disertaciju obranio je 2013. godine, a od 2022. godine zaposlen je kao izvanredni profesor na Zavodu za specijalno stočarstvo. Tijekom znanstvene karijere usavršavao se na nekoliko inozemnih institucija u Sloveniji, Njemačkoj, Italiji i Srbiji. Objavio je četrdesetak znanstvenih i stručnih radova. Urednik je i stručnog časopisa „Svinjogojstvo“.

 

 

 

Ana Kaić je diplomirala 2007. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu, studij Stočarstvo, usmjerenje Mljekarstvo. Od 2007. godine zaposlena je na Zavodu za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju nastave za studente iz kolegija Objekti i oprema u tehnologiji mesa, Toplinski obrađeni mesni proizvodi, te Osnove stočarstva. Doktorsku disertaciju obranila je 2013. godine, a od 2022. godine je izvanredna profesorica na Zavodu za specijalno stočarstvo. Tijekom 2009. godine boravi na usavršavanju u mesnoj industriji PIK Vrbovec, pohađa tečaj senzorne analize te stječe zvanje suca eksperta za pršut i druge suhomesnate proizvode. Tijekom znanstvene karijere usavršavala se na inozemnoj instituciji u Sloveniji. Objavila je četrdesetak znanstvenih i stručnih radova.