Festival znanosti

Promet, priroda i društvo, Pero Škorput, Dario Babić, Krešimir Vidović i Bia Mandžuka, Fakultet prometnih znanosti: Digitalne mrvice kruha, Krešimir Vidović; Simulator vožnje – alata za istraživanje ponašanja vozača, Dario Babić; Moje pametne navike: personalizirana putovanja za održiviji grad, Bia Mandžuka; Društvena prihvatljivost autonomnih vozila, Pero Škorput

Datum i vrijeme:
ponedjeljak 24.4.2023., 14:00 - 16:00

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Radionica i prezentacija

Publika:
predškolska dob i niži razredi osnovne škole, 5. i 6. razred osnovne škole, 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole, 2., 3. i 4. razred srednje škole, djeca s posebnim potrebama

Lokacija (prostorija):
Velika dvorana

Detalji

Promet je jedan od ključnih elemenata suvremenog društva, koji omogućuje ljudima i robi da se kreću i dolaze na odredište. Međutim, s obzirom na rastuću potrebu za mobilnošću, promet ima i znatan utjecaj na okoliš i društvo. Svijet se danas suočava s nizom izazova povezanih s prometom, uključujući gužve u gradovima, zagađenje zraka i emisije stakleničkih plinova koji doprinose klimatskim promjenama. Ovi problemi nisu samo negativni za okoliš, već i za zdravlje ljudi i gospodarstvo. U ovom predavanju ćemo istražiti prirodu i društvene aspekte prometa, uključujući simulaciju vožnje, digitalne podatke, različite načine kretanja, infrastrukturu i navike u prometu. Također ćemo se osvrnuti na utjecaj prometa na okoliš i društvo, te razmatrati različite načine na koje možemo poboljšati održivost prometa i smanjiti negativne utjecaje.

 

Scenariji na simulatoru vožnje, doc. dr. sc. Dario Babić, Fakultet prometnih znanosti

Kako se ponašam u vožnji? Koliko sigurno vozim? Saznajte odgovore na ova i još brojna druga pitanja. Isprobajte statički simulator vožnje i istražite svoje ponašanje te ponašanje ostalih vozača u svrhu povećanja sigurnosti cestovnog prometa. U posebnom računalnom alatu izradili smo različite scenarije. Vozite se po kreiranim scenarijima i izmjerite koliko ste dobar vozač. Statički simulator se sastoji od vozačkog dijela (vozačko sjedalo s pedalama, volan i mjenjač) i tri međusobno povezana zaslona veličine 30′, rezolucije 5760x1080 i 30 Hz frame ratea. Zasloni omogućuju uvid u stvarnost 210◦ kroz šest različitih kanala (lijevi, srednji, desni pogled i tri ogledala).

 

Digitalne mrvice kruha, doc. dr. sc. Krešimir Vidović, Fakultet prometnih znanosti

Teško je danas zamisliti osobu koja nema pametni telefon s čitavim nizom aplikacija na njemu koje cijelo vrijeme šalju ili primaju podatke. Koristeći se svojim mobilnim telefonom i putujući kroz prostor, osobe danas, baš poput Ivice i Marice u istoimenoj bajci, ostavljaju za sobom tragove, samo što to nisu obične, već “digitalne mrvice kruha”.  Nove metoda obrade podataka, strojno učenje i primjena umjetne inteligencije omogućavaju da se uz pomoću statističke analize tih anonimiziranih podataka sazna jako puno o obrascima kretanja kroz prostor, koji se mogu potom koristiti za različite scenarije. Tijekom prezentacije naučiti ćete kako iz niza nepovezanih geoprostornih točaka izvući niz korisnih i kvalitetnih zaključaka. 

 

Moje pametne navike: personalizirana putovanja za održiviji grad, dr. sc. Bia Mandžuka, Fakultet prometnih znanosti

Transformacija urbanih sredina potaknula je niz promjena u načinu života stanovnika, a osobito promjene u mobilnosti ljudi – njihovim putničkim navikama i preferencijama. U potrebi za mobilnošću još se uvijek oslanja na izbor osobnog automobila (osobito za kraća putovanja u urbanim sredinama). Negativan utjecaj automobila ne završava samo na problemu ekološkog onečišćenja i buke. Štetne emisije povezane s visokim stupnjem motorizacije povezane su s nizom drugih aspekata ekosustava. Koncept pametnoga grada (engl. Smart City) javlja se kao odgovor na brojne izazove s kojima se susreću urbane sredine. Jedna od potencijalnih mogućnosti učinkovitoga i atraktivnoga javnog prijevoza krije se pod pojmom i konceptom - multimodalna putovanja. Pojavom novih usluga mobilnosti te sve zahtjevnijim potrebama putnika, planiranje multimodalnih putovanja postaje sve složenije. Dostupne informacije o putovanju mogu itekako utjecati na odluke putnika koji žele doći na odredišta na najpovoljniji, tj. najprikladniji način. U tom smislu, putnicima su potrebni multimodalni informacijski sustavi prilagođeni njihovim potrebama, koji mogu pružiti informacije prije i za vrijeme putovanja s obzirom na kombinirani način prijevoza. Putne informacije, osobito personalizirane, mogu utjecati na odluke putnika koji na svoja odredišta žele doći na najpovoljniji način te u konačnici na sveukupno zadovoljstvo uslugama javnog prijevoza. Mobilnost kao usluga (engl. Mobility-as-a-Service - MaaS) predstavlja novi pristup mobilnosti nudeći uslugu koja obuhvaća i kombinira više načina putovanja (javni prijevoz, dijeljeni prijevoz, sustav javnog iznajmljivanja bicikala, taksi) na jednoj platformi. Ovaj pristup omogućuje putnicima jednostavniji i učinkovitiji pristup različitim oblicima prijevoza, prema njihovim stvarnim potrebama i preferencijama. Personalizacija putovanja ne samo da poboljšava iskustvo putnika, već ima pozitivan utjecaj na okoliš, smanjujući emisije stakleničkih plinova i doprinoseći održivijem načinu mobilnosti.

 

Društvena prihvatljivost autonomnih vozila, izv. prof. dr. sc. Pero Škorput, Fakultet prometnih znanosti

U okviru teme Prometu, prirodi i društvu, posebno smo izdvojili temu društvene prihvatljivosti autonomnih vozila. Autonomna vozila su vozila koja se kreću bez vozača, uz pomoć umjetne inteligencije, senzora i algoritma za navigaciju i upravljanje i sl. Iako autonomna vozila nude brojne prednosti, uključujući smanjenje gužvi u prometu i smanjenje emisija štetnih plinova, postoje i mnogi izazovi koji utječu na društvenu prihvatljivost ove tehnologije. Sigurnost autonomnih vozila, rizici od hakiranja, te etička pitanja koja se javljaju kada autonomna vozila moraju donositi odluke u incidentnim situacijama, kao što su sudari s drugim vozilima ili pješacima, otvorena su društvena pitanja. Na predavanju ćemo raspravljati o strategijama koje će osigurati sigurnost i zaštitu korisnika, a koje će istovremeno promovirati inovacije i napredak u području autonomnih vozila.

Biografija:

doc. dr. sc. Dario Babić, Fakultet prometnih znanosti

Diplomirao je s izvrsnim uspjehom u rujnu 2011. godine na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te time stekao zvanje magistar inženjer prometa. Tijekom preddiplomskog i diplomskog studija dobivao je državnu stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kao najbolji student svoje generacije te je također, za postignuti uspjeh tijekom studija, dobio priznanja Fakulteta prometnih znanosti. 2011. godine upisuje poslijediplomski studij (polje: Tehnologija prometa i transport) na Fakultetu prometnih znanosti te 24.1.2018. uspješno brani doktorsku disertaciju pod nazivom „Model predviđanja trajanja oznaka na kolniku“. Od listopada 2011. zaposlen u Zavodu za prometnu signalizaciju Fakulteta prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu gdje aktivno sudjeluje u nastavnom procesu te radu na projektima. Od 2019. godine obnaša dužnost Voditelja Ispitnog laboratorija Zavoda za prometnu signalizaciju. Autor je niza znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim znanstvenim i stručnim časopisima te prezentiranih na međunarodnim konferencijama. Također, u sklopu Erasmus programa, boravio je kao gost predavač na nekoliko međunarodnih sveučilišta (University of Pardubice - Češka, Jyvaskyla University of Applied Sciences - Finska, Vilnius Gediminas Technical University – Litva itd.). 2019. godine osvojio je stipendiju fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja„ (Unity through Knowledge Fund - UKF) te je boravio tri mjeseca na Institutu za promet (Transportation Research Institute - IMOB) Sveučilišta u Hasseltu (Belgija) gdje radio kao voditelj znanstvenog projekta pod nazivom: „Understanding the impact of traffic signalling on the driver’s behaviour“. Član je Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, Tehničkog odbora DZNM/TO 509: Cestovna oprema te Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Obučen je za ispitivanje kvalitete oznaka na kolniku (statičkom i dinamičkom metodom) i prometnih znakova od strane tvrtke „Zehntner Testing Instruments“. Također je iskusni korisnik programskih alata Microsoft Office, AutoCAD, RetroGrabber i Mapping Tools te programskih alata tvrtke Carnetsoft za izradu scenarija na simulatoru vožnje.

 

doc. dr. sc. Krešimir Vidović, Fakultet prometnih znanosti

Krešimir Vidović je diplomirao na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na smjeru „Pošta i telekomunikacije” te je 2018. obranio doktorsku disertaciju pod nazivom "Model procjene urbane mobilnosti zasnovan na zapisima o aktivnostima korisnika u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama". Dobitnik je Rektorove nagrade. Na Institutu prometa i veza u Zagrebu radi od 2007. godine do 2010. godine. Od 2010. godine zaposlen je u kompaniji Ericsson Nikola Tesla. Zadužen je za projektiranje rješenja u domeni inteligentnih transportnih sustava, te primjeni analitike masovnih skupova podataka u prometu. Od 2021. dodatno je zaposlen kao docent na Zavodu za Inteligentne transportne sustave na Fakultetu prometnih znanosti gdje je i voditelj razvoja "Laboratorija za znanost o podacima u prometu i logistici" koji su zajedno osnovali Ericsson Nikola Tesla i Fakultet prometnih znanosti.

 

dr. sc. Bia Mandžuka, Fakultet prometnih znanosti

Bia Mandžuka diplomirala je na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na smjeru „Gradski promet” te je 2022. obranila disertaciju pod nazivom „Model izbora multimodalnoga putovanja temeljen na otkrivanju putničkih preferencija“. Od 2016. godine zaposlena je na Zavodu za prometno planiranje pri Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Istraživačko područje obuhvaća razvoj modela planiranja multimodalnih putovanja, multimodalne putne planere te problematiku otvorenih podataka u području tehnologije prometa i transporta.

 

izv. prof. dr. sc. Pero Škorput, Fakultet prometnih znanosti

Pero Škorput rođen je 18. listopada 1976. u Mostaru u Bosni i Hercegovini, oženjen je i otac dvoje djece. Osnovnu je školu završio u Vrgorcu, a srednju elektrotehničku školu u Zadru. Tijekom dodiplomskoga studija nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Diplomirao 2002. godine na Fakultetu prometnih znanosti. Magistrirao 2009. godine na poslijediplomskom znanstvenom magistarskom studiju Fakulteta prometnih znanosti, a doktorirao 2014. godine, također na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Danas je stalno zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti kao predstojnik zavoda za inteligentne transportne sustave. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju te doktorskom studiju. Uz nastavnu djelatnost aktivno bavi znanstvenim radom. Istražuje u području primjene semantičkih tehnologija u prometu, prometnoga inženjerstva, inteligentnih transportnih sustava te računalne sigurnosti u prometu. Sudionik je na više međunarodnih i nacionalnih projekata iz područja tehnologije prometa i transporta. Objavio je pedesetak radova u znanstvenim časopisima, zbornicima znanstvenih i stručnih konferencija u zemlji i inozemstvu te sažetke u zbornicima skupova. Tajnik je udruge Inteligentni transportni sustavi Hrvatska.