Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.
Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.
Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).
Makro i mikro gljive u šumskom staništu, Sanja Novak Agbaba, Nevenka Ćelepirović, Tomislav Krcivoj, Marija Gradečki-Poštenjak
Datum i vrijeme:
ponedjeljak 24.4.2023., 11:00 - 12:00
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
Prezentacija i izložba
Publika:
predškolska dob i niži razredi osnovne škole, 5. i 6. razred osnovne škole, 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole, 2., 3. i 4. razred srednje škole, djeca s posebnim potrebama
Lokacija (prostorija):
Velika dvorana
Detalji
U šumskom staništu nalazimo makrogljive i mikrogljive. Makrogljive su lako uočljive. Razlikuju se po plodnim tijelima različitih oblika i boja. Prema načinu ishrane razlikujemo saprotrofe, parazite i mikorizne gljive. Saprotrofi razaraju mrtvi drvni materijal čime sudjeluju u kruženju biogenih elemenata u prirodi. Paraziti napadaju zdrava i fiziološki oslabljena stabla, razaraju drvo i uzrokuju propadanje stabla. Mikorizne gljive žive u simbiozi sa šumskim drvećem i opskrbljuju ih hranjivim tvarima. Mikrogljive uzrokuju bolesti svih dijelova šumskog drveća (korijen, deblo, grana, list i sjeme). Prema načinu ishrane mogu biti saprotrofi, endofiti, ektofiti i paraziti. Uzrokuju nekroze biljnih organa, rakaste tvorevine, pjegavost lišća, sušenje grana i cijelog stabla. Gljive se detektiraju klasičnim morfološkim i molekularnim metodama. U klasičnoj metodi analiziraju se simptomi bolesti i morfologija vegetativnog i plodnog tijela gljive. Metode molekularne biologije, DNA barkodiranje, zasnivaju se na izolaciji DNA iz gljiva, DNA analize te primjena elektronskih baza podataka. Na radionici će biti prikazani primjeri makro-i mikrogljiva i njihova uloga u šumskim ekosustavima te metode detekcije.
Biografija:
Dr. sc. Sanja Novak Agbaba diplomirala je i doktorirala na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Hrvatskom šumarskom institutu u Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. Voditeljica je Laboratorija za fitopatološka ispitivanja. Znanstveni i stručni interes joj je zaštita šuma i šumarska fitopatologija.Voditeljica je i suradnica na stručnim i znanstvenim projektima. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova (CROSBI profil: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=136942)
Dr. sc. Nevenka Ćelepirović diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Beču. Zaposlena je u Hrvatskom šumarskom institutu u Zavodu za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo. Voditeljica je Laboratorija za molekularno-genetička ispitivanja. Bavi se istraživanjem populacijske genetike u šumarstvu i detekcijom patogenih gljiva. Sudjeluje na brojnim stručnim i znanstvenim projektima. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova (CROSBI profil: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=262073&period=2007).
Dr. sc. Marija Gradečki-Poštenjak diplomirala je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - šumsko-gospodarski smjer, te stječe zvanje diplomiranog inženjera šumarstva. Doktorirala je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Hrvatskom šumarskom institutu u Zavodu za uzgajanje šuma. Voditeljica je Laboratorija za ispitivanje kvalitete šumskog sjemena. Područje interesa i rada vezano je uz šumarsku genetiku, oplemenjivanje i očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća, šumsko sjemenarstvo, plodonošenje i kvalitetu šumskog sjemena. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/10416?report=1.
Tomislav Krcivoj, mag. ing. silv. diplomirao je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je u Hrvatskom šumarskom institutu u Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. Znanstveni i stručni interes mu je zaštita šuma i šumarska fitopatologija i entomologija.