Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.
Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.
Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).
Slatko-šareni svijet silikata, voditelji: Katarina Mužina, Ivana Katarina Ivković i Filip Brleković
Datum i vrijeme:
srijeda 4.5.2022., 12:30 - 14:30
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
Radionica
Publika:
predškolska dob i niži razredi osnovne škole, 5. i 6. razred osnovne škole, 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole, 2., 3. i 4. razred srednje škole
Lokacija (prostorija):
Velika dvorana
Detalji
Svakoga jutra nakon buđenja jedna od prvih stvari koju radimo je bacanje pogleda kroz prozor ne uzimajući u obzir kakav je to materijal ispred nas kroz kojeg pokušavamo protumačiti kakav nas dan danas čeka. Taj materijal je staklo – jedan od sveprisutnih materijala još od antike. Tehnološki i društveni razvoj čovječanstva pratio je razvoj i primjena stakla, od svakodnevnih ukrasnih ili kućanskih predmeta do visoko funkcionalnih naprednih materijala. U ovoj kratkoj radionici, tri entuzijastična mlada kemijska inženjera uvest će vas u svijet stakla i drugih silikatnih materijala koji su baza tehnologije stakla, a kroz zanimljive interaktivne pokuse prikazati će se svojstva i mogućnosti silikata koje poznajete iz svakodnevne uporabe.
Prvi pokus prikazivanja svojstava staklenih proizvoda će se bazirati na „lažnom“ staklu pripremljenom od smjese šećera, glukoznog sirupa i vode. Unatoč tome što organskom tvari opisujemo anorgansku tvar, svojstva stakla i njegovih primjesa mogu se zorno prikazati ovim sustavom. Mijenjanjem udjela aditiva (voda, glukozni sirup, bojila), temperature obrade i načina hlađenja mogu se mijenjati i svojstva lažnog stakla, što će se vidjeti kroz više uzoraka pripremljenih na različite načine. Svojstva i važnost silikatnih materijala u svakodnevnom životu bit će prikazana kroz lažno staklo, dok će se neka fizikalno-kemijska svojstva prikazati i na pravom silikatnom staklu i kristalnim silikantim materijalima.
U drugom pokusu proučavat će se površinska svojstva stakla te mogućnosti hidrofobizacije stakla u svrhu proizvodnje samočistećih prozora. Pokazat će se primjeri hidrofobizacije kemijskom obradom i promjenom teksture površine uz pomoć svakodnevno dostupnih materijala.
U trećem pokusu, jednom od najizvođenijih pokusa u svrhu popularizacije znanosti, prikazat će se fenomen koji fascinira znanstvenike stoljećima - silikatni vrt. Silikatnim vrtom će se povezati svojstva silikatnih materijala koji su osnova tehnologije stakla, ali u drugačijem obliku. Kroz raznobojne i zanimljive efekte u realnom vremenu sudionici će moći povezati znanje koje su do tada već dobili iz različitih predmeta o pojavama poput osmotskog tlaka, polupropusnim membranama te topljivosti tvari. Upotrebom komercijalnih tvari kao vodenog stakla i modre galice (i ostalih raznobojnih anorganskih soli) moguće je efikasno prikazati ovaj efekt rasta razgranatih struktura atraktivnog izgleda uz pomoć osmotskog tlaka i stvaranja polupropusnih membrana. Kemijski silikatni vrtovi i pojave do kojih dolazi njihovim nastankom istražuju se u svrhu objašnjavanja postanka života na Zemlji.
Četvrti pokus zabavan je i edukativan primjer reakcije polimerizacije, a obuhvaća sintezu anorganskog polimera – silikonske gume – iz svima dostupnog etanola i vodenog stakla. Cilj ovog pokusa je pokazati da polimerne strukture nisu nužno samo organske, tj. one koje svi poznajemo kao plastiku. Također će se stvoriti dodatna slika o mogućnostima i raznovrsnosti silikatnih materijala. Ovakvim pokusom će se dobiti guma u obliku loptice tj. loptice hopsice, a mijenjanjem udjela reaktanata pokazat će se nastala promjena svojstava loptica.
Buduće mlade znanstvenike očekuje i pokoji pokus iznenađenja, a da biste saznali više, dođite na radionicu!
Biografija:
Katarina Mužina rođena je 31.3.1993. u Zagrebu. Nakon završene XVI. gimnazije, 2011. godine upisuje studij Kemijskog inženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija dobila je nagradu za najbolju studenticu prve i druge godine studija, te nagradu za najbolju studenticu preddiplomskog studija Kemijsko inženjerstvo. Diplomirala je s velikom pohvalom 2016. godine uz nagradu Vjera Marjanović Krajovan za najbolju studenticu diplomskog studija Kemijsko inženjerstvo. Iste godine dobila je i Rektorovu nagradu za individualni znanstveni rad. 2017. godine zapošljava se na spomenutom fakultetu kao asistentica na Zavodu za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale te upisuje doktorski studij Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija. Kao asistentica sudjeluje u izvođenju nastave na 9 kolegija te pomaže u izradi završnih i diplomskih radova. Sudjelovala je na 17 znanstvenih i stručnih skupova s posterskim i usmenim priopćenjima, te objavila 25 znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog i Europskog društva za keramičke materijale, Hrvatskog društva kemijskih inženjera, suradnica na 3 projekta te predstavnica asistenata na matičnom fakultetu. 2019. godine predstavljala je Hrvatsko kemijsko društvo na studentskom natjecanju u sklopu konferencije Europskog keramičkog društva u Torinu. 2020. godine dobila je stipendiju Sveučilišta u Beču za jednomjesečni boravak na njihovom Institutu za anorgansku kemiju.
Popis publikacija:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Mu%C5%BEina,%20Katarina%20(360671)|text|author
Filip Brleković nakon završetka Gimnazije Sisak 2012. godine upisuje preddiplomski studij Kemijskog inženjerstva na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenog preddiplomskog studija upisuje 2015. godine istoimeni studij na istoimenom fakultetu te ga završava 2017. godine. Zapošljava se na Zavodu za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu kao asistent te iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija. Kao asistent sudjeluje u izvođenju nastave na 9 kolegija, te je autor ili koautor 7 znanstvenih radova. Sudjelovao je na 11 konferencija i 10 radionica različitog karaktera u svrhu razvijanja znanstvenih i poslovnih vještina. Suradnik je na 3 projekta te član Hrvatskog i Europskog društva za keramičke materijale.
Popis publikacija:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Brlekovi%C4%87,%20Filip%20(372053)|text|author
Ivana Katarina Ivković (Munda) završila je preddiplomski i diplomski studij Kemija i inženjerstvo materijala 2018. godine. Trenutno studira poslijediplomski doktorski studij Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu. Radi na projektu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Stanislava Kurajice, te pomaže u izvođenju nastave (laboratorijske vježbe i seminari). Članica je kinesko-hrvatskog bilateralnog projekta u trajanju od dvije godine. Sudjelovala je na 11 konferencija te trenutno ima 14 objavljenih radova, od kojih je 11 objavljeno u CC (Current Content) časopisima. Članica je Hrvatskog i Europskog društva za keramičke materijale.
Popis publikacija:
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|ivana%20katarina%20munda|text|author