Festival znanosti

Velika seoba biljnih vrsta: Kako je otkriće Amerike promijenilo našu prehranu,
voditelji: Aleš Vokurka i Snježana Bolarić

Datum i vrijeme:
petak 14.5.2021., 11:00 - 11:30

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole, 2., 3. i 4. razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
TMNT, Kabinet Nikole Tesle

Detalji

Introdukcija je uvođenje poljoprivrednih vrsta iz jednog u drugo geografsko i uzgojno područje u kojem te vrste do tada nisu bile zastupljene. Jedna od najvećih takvih introdukcija koja je iz temelja promijenila prehrambene navike stanovništva Starog svijeta dogodila se u periodu nakon što su Evropljani otkrili Ameriku. Tada su se u Evropu i Aziju počele uvoditi u proizvodnju kulture poput rajčice, paprike, krumpira i kukuruza koje su do tada bile nepoznate. Što smo jeli u stoljećima prije uvođenja novih američkih poljoprivrednih vrsta i koliko se naša gastronomska kultura promijenila nakon njihova uvođenja otkrit ćemo u ovom zanimljivom izlaganju o velikoj ''kolumbovskoj razmjeni poljoprivrednih vrsta'', kao i o utjecaju poljoprivrede na razvoj gastronomske kulture i civilizacije uopće.

Biografija:

Aleš Vokurka

Kao stipendist Japanske agencije za međunarodnu suradnju, 1998. je sudjelovao na stručnom usavršavanju u Japanu s tematikom organizacije proizvodnje i distribucije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Praktična znanja iz molekularne biologije i primjenu DNA analiza u istraživanju bioraznolikosti, evaluaciji identifikaciji sorata i genotipova poljoprivrednog bilja stekao je u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) u Beču, na Institutu Max-Planck u Kölnu i Sveučilištu Hohenheim u Stuttgartu, a iz bioinformatike na Institutu BIOS u Manizalesu (Kolumbija). Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu vodi kolegije ''Oplemenjivanje bilja za ekološku poljoprivredu'' i ''Oplemenjivanje bilja za ornamentalnu primjenu'', a na Sveučilištu South-West (Chongqing, Kina) je gostujući predavač. Uske znanstvene interese proširuje holističkim razmatranjem čovjeka i interakcija koje čovjek ostvaruje s prirodom kroz civilizacijske djelatnosti poput obrazovanja, tehnološkog razvoja, poljoprivrede i proizvodnje hrane postavljajući ih u širi kontekst društvenog i ukupnog prirodnog ekosustava.

 

Snježana Bolarić

Znanstveno se usavršavala u primjeni biotehnoloških metoda na Sveučilištu u Udinama i na Sveučilištu u Hohenheimu, a u upravljanju biljnim genetskim izvorima i bankama gena u Švedskom centru za biološku raznolikost u Alnarpu. Vodila je tri znanstvena projekta u istraživanju bioraznolikosti krmnog bilja i evaluaciji genotipova za marginalna uzgojna područja. Bila je partnerica na dva regionalna i suradnica na sedam nacionalnih znanstvenih projekata s tematikom iz oplemenjivanje bilja na abiotske stresove i očuvanje biljnih genetskih izvora. Suradnica je na projektu “Agrobioraznolikost - osnova za prilagodbu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivredi” (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Radi na projektu “Očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi“ u okviru Programa ruralnog razvoja. Redovita je profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu gdje drži nastavu iz područja oplemenjivanja bilja i očuvanja biljnih genetskih izvora.