Festival znanosti

Putovanje prema rubovima zemljovida atomskih jezgara,
Deša Jelavić Malenica

Datum i vrijeme:

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
SNIMKA - Predavanje

Publika:
7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole, 2., 3. i 4. razred srednje škole

Detalji

Nuklearna fizika bavi se proučavanjem porijekla i svojstava atomskih jezgra, te njihovih međudjelovanja. U svijetu kakvog poznajemo postoje 254 stabilne jezgre i višestruko mnogo nestabilnih. Iako se za potrebe istraživanja jezgre proizvode u laboratorijima, važno je znati da su skoro sve stabilne i nestabilne jezgre nastale u procesima u zvijezdama. Stoga su rezultati koje nuklearna fizika daje ključni su za razumijevanje proizvodnje elemenata - rane nukleosinteze, svih faza evolucije zvijezda, a samim time i evolucije čitavog svemira.

Jedan od glavnih alata u eksperimentalnoj nuklearnoj fizici su nuklearne reakcije.  To su složeni, agresivni procesi pri kojima dolazi do pretvorbe jezgara, najčešće uslijed sudara na visokim energijama. Eksperimenti s nuklearnim reakcijama provode se na međunarodnim akceleratorskim postrojenjima, na kojima se proizvode radioaktivni i stabilni snopovi čestica u širokom rasponu energija. Produkte nuklearnih reakcija mjerimo složenim detektorskim sustavima, zato je svaki eksperiment iz nuklearne fizike velik posao u kojem sudjeluju brojni znanstvenici i stručnjaci radeći kao tim,  sa uvijek istim zajedničkim ciljem, a to je bolje razumijevanje svijeta koji nas okružuje. Zanimljivo je pratiti kako razvoj tehnologije utječe na bazična istraživanja, te kako se s pojavom novih tehnologija otvaraju nova, dotad nedostupna područja zemljovida atomskih jezgara.

Pomicanje granica prema sve težim i sve egzotičnijim jezgrama put je kojim se istraživanja u modernoj nuklearnoj fizici kreću. Zanima nas koja su svojstva nuklearne sile u ekstremnim uvjetima, koji su mogući oblici jezgara, koje su granice stabilnosti, koji je najteži element koji se može stvoriti u laboratoriju...

U predavanju će biti dani primjeri proučavanja neobičnih oblika lakih jezgara, te mjerenja nuklearnih reakcija s relativističkim radioaktivnim snopovima.

https://www.youtube.com/watch?v=e5VMraClrVk

Biografija:

Deša Jelavić Malenica

Diplomirala je fiziku 2007. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Iste godine zaposlila se kao znanstveni novak na Institutu Ruđer Bošković, u Zavodu za eksperimentalnu fiziku, Laboratoriju za nuklearnu fiziku, gdje i danas radi.   2009. godine upisala je poslijediplomski studij iz fizike, smjer Nuklearna fizika. Za vrijeme doktorskog studija sudjelovala je u brojnim eksperimentima vezanim uz nuklearne reakcije s lakim jezgrama u Zagrebu, Cataniji i Legnaru u Italiji, te Ganilu u Francuskoj. Osim toga sudjelovala je i u proučavanju teško-ionskih sudara u suradnji s PRISMA kolaboracijom. Doktorirala je 2015. godine s doktorskom disertacijom naslova “Nuklearne reakcije 10B + 10B i građa lakih atomskih jezgara”, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Matka Milina.

U ožujku 2020. godine otišla je na poslijedoktorsko usavršavanje na Teschniche Universitat Darmstadt, gdje je radila u grupi prof.dr.sc. Thomasa Aumanna, u sklopu međunarodne R3B kolaboracije, u trajanju od godine dana. Tu je suradnju i nastavila, te trenutno sudjeluje u eksperimentalnom programu FAIR Phase0, na institutu GSI Helmholtz Centre for Heavy Ion Research u Njemačkoj, kao dio radne grupe neutronskog detektora Neuland.

Područja njenog rada su eksperimentalno proučavanje strukture lakih jezgara i potraga za egzotičnim klasterskim i molekulskim stanjima, te proučavanje nuklearnih reakcija s radioaktivnim relativističkim snopovima, s naglaskom na detekciju i rekonstrukciju neutrona.