Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Drveni neboderi,
Vlatka Rajčić, Jure Barbalić i Nikolina Perković

Datum i vrijeme:

Organizator:
Tehnički muzej „Nikola Tesla“, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
SNIMKA - Predavanje

Publika:
2., 3. i 4. razred srednje škole

Detalji:

Drvene zgrade koje se smatraju relativno visokima mogu se naći duž cijele planete, međutim u funkcionalnom smislu one su najčešće povijesne ili industrijske građevine. Najviša drvena povijesna građevina bila je 67 m visoka Yingxian Pagoda u Kini u potpunosti izgrađena od drveta 1056. godine. Visoke zgrade u gustim urbanim sredinama, posebice stambene zgrade, rijetke su i građene tek u zadnjem desetljeću. Riješivši se stigme loših požarnih karakteristika, pojavom novih materijala na bazi drva i načina spajanja elemenata, kao i odvažnošću suvremenih arhitekata i građevinara, izgrađeno je nekoliko desetaka reprezentativnih visokih zgrada (nebodera) stambene i poslovne namjene. U vremenu kada je potreba za masovnom i socijalnom gradnjom, a time i ekonomičnom i brzom gradnjom sve veća, solucija visokih drvenih zgrada jedno je od prihvatljivijih rješenja. Do sada izgrađene visoke zgrade nisu premašile više od dvadeset katova, no u budućnosti se planira gradnja viših i suvremenijih zgrada. Ovim predavanjem biti će dan povijesni pregled te predstavljena dosadašnja dostignuća i budućnost gradnje drvenih nebodera.

Biografija:

Vlatka Rajčić

Rođena je 1967. godine u Zadru. Diplomirala je 1991. na građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirala 1996. i doktorirala 2000. godine na usmjerenju nosivih konstrukcija. Od 1996. radi na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je stekla zvanje profesora u trajnom zvanju. Pročelnica je Katedre za drvene konstrukcije i predstojnica Zavoda za konstrukcije. Nositelj je više kolegija preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija te glavni projektant i revident stručnih projekata. Kao voditelj istraživačkog tima, sudjeluje u radu na više međunarodnih i domaćih znanstvenih projekta. Također, aktivni je član više europskih COST akcija te normizacijskih odbora i radnih grupa. U koautorstvu je izdala više sveučilišnih udžbenika i stručnih knjiga.

 

Jure Barbalić

Rođen je 1988. godine u Splitu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2007. upisao je Građevinski fakultet koji je završio u veljači 2013. diplomiravši na konstrukterskom usmjerenju. Od 2014. radi na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na mjestu asistenta na Katedri za drvene konstrukcije Zavoda za konstrukcije. Sudjeluje u izvođenju nastave na više kolegija preddiplomskog i diplomskog studija te, kao suradnik, na stručnim projektima. Kao član istraživačkog tima, sudjeluje u radu na više međunarodnih i domaćih znanstvenih projekta. Također, aktivni je član više europskih COST akcija te normizacijskih odbora i radnih grupa.

 

Nikola Perković

Rođen je 1991. godine u Livnu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2010. upisao je Građevinski fakultet koji je završio 2015. diplomiravši na konstrukterskom usmjerenju. Od 2017. radi na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na mjestu asistenta na Katedri za drvene konstrukcije Zavoda za konstrukcije. Sudjeluje u izvođenju nastave na više kolegija preddiplomskog i diplomskog studija te, kao suradnik, na stručnim projektima. Kao član istraživačkog tima, sudjeluje u radu na više međunarodnih i domaćih znanstvenih projekta. Također, aktivni je član više europskih COST akcija.