Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Kako kulturno iskoristiti obnovljive sirovine u biotehnološkim procesima?
Šareni svijet biotehnologije;
Lignocelulozni otpad kao obnovljive sirovine u biotehnologiji;
Bioplin proizveden iz obnovljivih sirovina;
Bioplastika – što je i kako se proizvodi?;
Biotehnološka primjena mikroalgi;
voditelji: Vlatka Petravić Tominac, Božidar Šantek, Tonči Rezić, Mirela Ivančić Šantek, Sunčica Beluhan, Antonija Trontel, Mario Novak, Mladen Pavlečić, Nenad Marđetko, Marina Grubišić i Blanka Ljubas

Datum i vrijeme:

Organizator:
Tehnički muzej „Nikola Tesla“, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
ONLINE POSTER PREZENTACIJA

Publika:
opća populacija

Detalji:

Svi znamo ponešto o otpadu, mikroorganizmima i mikroalgama. Znamo li kako s pomoću mikroorganizama i mikroalgi napraviti nešto korisno od otpada? Kako iskoristiti otpad kao obnovljivu sirovinu iz koje možemo proizvesti stvari bez kojih ne bismo mogli zamisliti suvremeni život? Što je biotehnologija? Kako biotehnološkim postupcima iskoristiti otpad biljnog porijekla iz domaćinstva, poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije da bismo proizveli kemikalije i ambalažu koje svakodnevno koristimo, lijekove koji nam možda spašavaju život, goriva bez kojih ne može funkcionirati suvremeni svijet? Koja je razlika između kemikalija i biokemikalija? Što je plastika, a što bioplastika? Može li se svaka bioplastika biološki razgraditi? Kako sami možete proizvesti bioplastiku kod kuće? Što je bioplin, kako nastaje i za što se sve može koristiti? Možemo li mikroalge utoviti kao praščiće? Odgovor na ova, a možda i neka druga pitanja, dobit ćete uz izložbu postera koja govori o tome kako s pomoću mikrobnih kultura na vrlo kulturan način iskoristiti obnovljive sirovine u biotehnološkim procesima.

1. Šareni svijet biotehnologije

e-mail za dodatne informacije: mgrubisic@pbf.hr

2. Lignocelulozna biomasa kao obnovljiva sirovina u biotehnologiji

e-mail za dodatne informacije: vpetrav@pbf.hr

3. Bioplin proizveden iz obnovljivih izvora

e-mail za dodatne informacije: vpetrav@pbf.hr

4. Mikroalge - zelene mikrotvornice

e-mail za dodatne informacije: mivancic@pbf.hr

5. Bioplastika - što je i kako se proizvodi?

e-mail za dodatne informacije: atrontel@pbf.hr

http://www.pbf.unizg.hr/

http://www.pbf.unizg.hr/zavodi/zavod_za_biokemijsko_inzenjerstvo/laboratorij_za_bi_im_i_tsp

https://www.youtube.com/watch?v=wL1EvYeS1HQ

Biografija:

Prof. dr. sc. Vlatka Petravić Tominac diplomirala je 1996. na smjeru Biokemijsko inženjerstvo na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PBF SuZ), gdje je potom magistrirala 2001. (Poslijediplomski znanstveni studij Biokemijskog inženjerstva) i doktorirala 2008. (područje Biotehničke znanosti). Na PBF SuZ radi od 1997. godine do danas i predaje biotehnološke predmete na preddiplomskom i diplomskom studiju (Biotehnologija 2, Biotehnologija 3, Biotehnološki aspekti proizvodnje vina, Proizvodnja bioplina iz obnovljivih sirovina). Sudjelovala je na više projekata (3 istraživačka projekta MZOŠ, 1 nacionalni tehnologijski projekt MZOŠ, 1 VIP projekt Ministarstva poljoprivrede, 2 HRZZ projekta, projekt Znanstvenog centra izvrsnosti BioProCro, projektu Horizon 2020 (PHOENIX) i 1 bilateralni projekt). Članica je uređivačkog odbora znanstveno-stručnog časopisa Glasnik zaštite bilja.

 

Prof. dr. sc. Božidar Šantek rođen je u Ludbregu 1966. godine. Studirati je počeo 1986. god. na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer biokemijsko inženjerstvo, a diplomirao je 1990. god. Magistarski rad je obranio 1994. god., a doktorat 1996. god. Zbog stručnog usavršavanja je boravio na Technische Fakultät, Universität Bielefeld tijekom 2001. i 2002. god. U znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor u trajnom zvanju izabran je 14. 01. 2014. god. u Zavodu za biokemijsko inženjerstvo PBF-a, Sveučilišta u Zagrebu. U dosadašnjem radu objavio je 56 a1, 12 a2 i 3 a3 znanstvena rada, te je koautor sveučilišnog udžbenika „Biokemijsko inženjerstvo“ objavljenog 2009. god. Dobitnik je Državne nagrade za znanost (Godišnja nagrada za 2004. god.) i nagrade Rikard Podhorsky (HATZ za 2015. god.). Aktivno se služi njemačkim i engleskim jezikom.

 

Prof. dr. sc. Tonči Rezić stekao je akademsku titulu dipl. ing. kemijske tehnologije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT SuZ) i mr. sc. iz Biokemijskog inženjerstva na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PBF SuZ). Svoj doktorski rad iz područja Biokemijskog inženjerstva izradio je i obranio pri Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PBF SuZ). Predavač je na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studijskom programu PBF SuZ. Sudjelovao je u istraživanjima na više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata i mentor je studentima studijskih programa koji se izvode na PBF SuZ. Urednik je i recenzent u više domaćih i međunarodnih znanstvenih časopisa, te je voditelj Radionice za mentore i mentor na programu agencije HAMAG-BICRO: Mreža studentskih poduzetničkih inkubatora.

 

Prof. dr. sc. Mirela Ivančić Šantek diplomirala je 1996. na smjeru Biokemijsko inženjerstvo na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PBF SuZ), gdje je potom magistrirala 2000. (Poslijediplomski znanstveni studij Biokemijskog inženjerstva). Doktorski rad iz područja molekularne biotehnologije izradila je na Tehničkom sveučilištu u Grazu (Graz, Austrija). Na PBF SuZ radi od 1997. godine do danas. Bila je suradnica na 3 istraživačka projekta MZOŠ, jednom nacionalnom tehnologijskom projektu MZOŠ, 2 HRZZ projekta, na projektu Znanstvenog centra izvrsnosti BioProCro, na projektu Znanstvenog centra izvrsnosti u Grazu (Kompetenzzentrum, Graz, Austrija), na projektu Horizon 2020 (PHOENIX) i jednom bilateralnom projektu. Predaje na diplomskom (Kinetika biotehnoloških procesa, Biokemijsko inženjerstvo i bioprocesna tehnika i Izdvajanje i pročišćavanja biotehnoloških proizvoda) i doktorskom (Kinetika biotehnoloških procesa) studijskom programu PBF SuZ. Članica je uređivačkog odbora znanstveno-stručnog časopisa Kemija u industriji te je recenzirala radove za više domaćih i međunarodnih znanstvenih časopisa.

 

Izv. prof. dr. sc. Sunčica Beluhan diplomirala je 1989. na smjeru Biokemijsko inženjerstvo na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PBF SuZ), magistrirala 1994. (Poslijediplomski znanstveni studij Biokemijskog inženjerstva), a doktorirala 2001. (područje Biotehničke znanosti). Na PBF SuZ radi od 1990. godine do danas i nositeljica je više kolegija na preddiplomskom (Biotehnologija 2) i diplomskim studijima PBF-a (Mikrobiološke i kemiijsko-fizikalne metode nadzora procesa proizvodnje piva) te suradnica na kolegiju Biotehnološka priprema i oplemenjivanje hrane i pića na doktorskom studiju. Bila je suradnica na 5 istraživačkih projekata MZOŠ i 2 HRZZ projekta te voditeljica jednog nacionalnog tehnologijskog projekta. Članica je uređivačkog odbora znanstvenog časopisa World Journal of Food Science and Technology. Recenzirala je jedan HRZZ projekt te radove za brojne domaće i međunarodne znanstvene časopise.

 

Doc. dr. sc. Antonija Trontel diplomirala je 2006. na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PBF SuZ) smjer Biokemijsko inženjerstvo, a doktorirala 2013. godine u području biotehničkih znanosti. Od 2007. godine radi u Zavodu za biokemijsko inženjerstvo PBF SuZ. Radila je na 1 MZOS i 2 HRZZ projekta, na projektu Znanstvenog centra izvrsnosti BioProCro, VirtuLab projektu te EU projektima. U okviru FEMS-ove stipendije znanstveno se usavršavala na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani istražujući konverziju lignoceluloznih sirovina s pomoću kvasaca za proizvodnju biogoriva i biokemikalija. 2018. godine bila je na usavršavanju iz područja biorafinerija na LNEG u Portugalu. Njezino područja istraživanja uključuje razvoj bioprocesa za proizvodnju biokemikalija iz obnovljivih sirovina te razvoj analitičkih metoda za praćenje bioprocesa.

CROSBI web stranica: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=296290

 

Doc. dr. sc. Mario Novak diplomirao je 2008 na Prehrambeno Biotehnološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu (smjer Biokemijsko inženjerstvo). Godine 2015 obranio je doktorsku disertaciju na istom fakultetu u području Biotehničkih znanosti. Radio je na projektu "Hibridni integrirani bioprocesi i održivost proizvodnje organskih otapala" (058-0581990-2004). Od listopada 2015. do ožujka 2016. bio je savjetnik za EnviCare Engineering GmbH, a sada radi na projektu „Proizvodnja bioetanola i biokemikalija iz otpadnih poljoprivrednih lignoceluloznih sirovina na principima ekološke i ekonomske održivosti (9158; Hrvatska zaklada za znanost). Njegovi glavni znanstveni interesi su proizvodnja biogoriva i drugih biokemikalija korištenjem obnovljivih izvora kao što su međuprodukti obrade lignoceluloznih sirovina i održivi razvoj bioprocesa.

CROSBI web stranica: https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Novak,%20Mario%20%2826592%29|text|profile

 

Doc. dr. sc. Mladen Pavlečić je diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. (smjer Biokemijsko inženjerstvo). 2007. godine zaposlio se kao znanstveni novak na projektu "Hibridni integrirani bioprocesi i održivost proizvodnje organskih otapala". Doktorski rad izradio je u Laboratoriju za biokemijsko inženjerstvo, industrijsku mikrobiologiju i tehnologiju slada i piva Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Božidara Šanteka, a obranio ga je 2013. godine. Na znanstveno-nastavnom radnom mjestu docenta radi od 2018. godine. Član je Hrvatskog društva za biotehnologiju i Hrvatskog mikrobiološkog društva.

CROSBI web stranica: https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Pavle%C4%8Di%C4%87,%20Mladen%20%2823783%29|text|profile

 

Dr. sc. Blanka Ljubas je diplomirala 2013. god na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, studij Molekularne biotehnologije. Doktorirala je 2018. god kao dio suradnje između GLYcoDiag tvrtke i Sveučilišta Grenoble, Francuska na ITN-ETN IMMUNOSHAPE projektu. Trenutno je zaposlena u Laboratoriju za biokemijsko inženjerstvo, industrijsku mikrobiologiju i tehnologiju piva i slada kao stručni suradnik poslijedoktorand na projektu „Održiva proizvodnja biokemikalija iz sekundarnih lignoceluloznih sirovina“ (HRZZ-9717). Područje dosadašnjeg rada obuhvaća glikobiologiju, sintezu neoglikoproteina, primjenu imunotestova, te provođenje različitih mikrobioloških analiza. Sudjelovala je na različitim međunarodnim skupovima i konferencijama.

Crosbi web stranica: https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|blanka%20didak|text|profile

 

Nenad Marđetko, mag. ing., upisao je Prehrambeno-biotehnološki fakultet 2009. godine te završio diplomski studij bioprocesnog inženjerstva. Od 2016. godine radi kao asistent na Zavodu za biokemijsko inženjerstvo Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, gdje je upisao poslijediplomski doktorski studij Biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo. Njegovi glavni znanstveni interesi su metode predobrade lignoceluloznih sirovina, proizvodnja bioetanola i drugih biokemikalija korištenjem obnovljivih sirovina, održivi razvoj bioprocesa, vođenje procesa u bioreaktorima, uzgoji na čvrstim i polučvrstim supstratima. Član je istraživačke skupine na projektu „Održiva proizvodnja biokemikalija iz sekundarnih lignoceluloznih sirovina (HRZZ IP-2018-01-9717).

CROSBI web stranica: https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Mar%C4%91etko,%20Nenad%20%2833623%29|text|profile

 

Marina Grubišić, mag. ing. diplomirala je 2017. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, smjer Bioprocesno inženjerstvo. Tijekom četiri godine studija bila je u 10% najboljih studenata na godini te je bila nagrađena stipendijama Sveučilišta u Zagrebu i grada Zaprešića u kategoriji za izvrsnost. Tijekom zadnje godine diplomskog studija uključila se u istraživački rad na projektu: Proizvodnja bioetanola i biokemikalija iz otpadnih poljoprivrednih lignoceluloznih sirovina na principima ekološke i ekonomske održivosti (HRZZ-9158; 2014-2018). Trenutno je zaposlena kao stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, odnosno kao doktorand u sklopu projekta BioProCro Centra izvrsnosti ( Ruđer Bošković institut, Zagreb) pod nazivom „Bioprospekting Jadranskog mora“ (KK.01.1.1.01).