Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Biopolimer hitin / kitozan – novi materijali u svakodnevnoj primjeni,
voditelji: Zlata Hrnjak-Murgić, Benjamin Banožić i Magdalena Šimić

Datum i vrijeme:

Organizator:
Tehnički muzej „Nikola Tesla“, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
SNIMKA - Predavanje

Publika:
7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole, 2., 3. i 4. razred srednje škole

Detalji:

Predavanje će dati uvid u značaj razvoja biopolimera u suvremenom svijetu. Danas se u velikoj mjeri koriste sintetski polimeri, koji nisu biorazgradljivi i predstavljaju sve veći problem u onečišćenju okoliša. Stoga, biopolimeri postaju, svakim danom, sve zanimljiviji kao nova vrsta materijala, tj. zamjena za sintetske polimere. Jedna od velikih prednosti biopolimera je njihova biorazgradljivost u okolišu. Takav jedan biopolimer je i hitin, koji je drugi najčešći biopolimer u prirodi, nakon celuloze. Hitin je sastavni dio oklopa rakova, a sadrže ga i gljive te je zanimljiv s aspekata otpada budući da su oklopi rakova otpad industrije prerade morskih plodova. Godišnje se generira ogromna količina otpada od školjki, rakova i drugih morskih plodova, koji se može koristiti za dobivanje hitina / kitozana. Hitin se iz oklopa rakova izdvaja otapanjem ostalih komponenti, kao što su CaCO3 i proteini, a zaostaje biopolimer hitin, koji se jednostavnim postupkom deacetiliranja pretvara u kitozan. S obzirom, da se dobiva iz biološkog otpada, to predstavlja dodatnu vrijednost kitozana jer ne postoje troškovi zbrinjavanja oklopa rakova. Kitozan je biopolimer koji je biorazgradljiv i biokompatibilan pa se intenzivno provode brojna istraživanja njegove primjenjivosti u medicinskom, farmaceutskom i prehrambenom sektoru. Cilj ovog predavanja je osvijestiti društvo o nužnosti veće odgovornosti prema okolišu u kojem živimo kako bi ga održali čistim i zdravim za buduće generacije.

https://www.youtube.com/watch?v=F8OJPtxhXmc

Biografija:

Benjamin Banožić

Rođen je 1997. godine u Požegi gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. 2016. godine upisuje preddiplomski studij Kemijskog inženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. 2019. godine uspješno je obranio završni rad na temu: Polimeri za dostavu lijeka s kontroliranim oslobađanjem, a iste godine upisao je diplomski studij Kemijske tehnologije i proizvodi. 2019. godine sudjelovao je i na VII simpoziju o kemiji i tehnologiji makromolekula s temom svog završnog rada: Polimeri za dostavu lijeka s kontroliranim oslobađanjem. Trenutno piše diplomski rad na temu: Modifikacija polimernog filma kitozanom na Zavodu za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju.

 

Magdalena Šimić

Rođena 2000. godine u Splitu. Završila osnovnu i srednju školu u Makarskoj. Godine 2018. upisuje preddiplomski studij Kemija i inženjerstvo materijala na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Trenutno piše završni na Zavodu za polimerno inženjerstvo i tehnologiju na temu: Priprava i karakterizacija polimernih filmova s kitozanom.

 

Zlata Hrnjak Murgić

Profesorica je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu gdje je zaposlena od 1985 godine. Područje stručnog i znanstvenog interesa su polimerni materijali; njihova primjena kao ambalažni materijali za pakiranje hrane, materijali smanjene gorivosti, kompozitni materijali te recikliranje plastike i gume.

Predaje više kolegija iz područja polimernih materijal i recikliranja, a bila je mentorica više doktorskih, diplomskih i završnih radova. Objavila je više od 100 radova, od toga 68 su znanstveni radovi, autorica je znanstvene knjige te sveučilišnog priručnika, skripta. Također, vodila je nekoliko znanstveno istraživačkih projekta i članica je više znanstvenih i stručnih društava.