Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Geološka baština Zemlje: klima, sedimenti, fosili,
autori: udruga ProGEO, Tihomir Marjanac, Ljerka Marjanac, Jadranka Mauch Lenardić i Marina Čalogović

Datum i vrijeme:
ponedjeljak 10.5.2021., 10:00 - 20:00
utorak 11.5.2021., 10:00 - 20:00
srijeda 12.5.2021., 10:00 - 20:00
četvrtak 13.5.2021., 10:00 - 20:00
petak 14.5.2021., 10:00 - 20:00
subota 15.5.2021., 10:00 - 20:00

Organizator:
Tehnički muzej „Nikola Tesla“, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Izložba

Publika:
opća populacija

Lokacija:
TMNT, Velika dvorana

Detalji:

Izložba je postavljena povodom 50 godina obilježavanja Međunarodnog Dana Planete Zemlje. Na izložbi su prikazane promjene površine planete tijekom zadnjih 250 milijuna godina koje je stvorilo stalno seljenje tektonskih ploča, što je imalo za posljedicu promjene klimatskih zona na kojima su se našli kontinenti, stvaranje nove oceanske kore, i izdizanje planinskih lanaca. Na izložbi je prikazan raspored tektonskih ploča u 6 faza, počev od raspada superkontinenta Pangea, otvaranja i zatvaranja oceana Tetis do otvaranja Atlantskog oceana. Na izložbi će posebno biti prikazani dokazi dramatičnih klimatskih promjena koje su zahvatile naša područja tijekom posljednjih 500.000 godina; širenje i povlačenje ledenih pokrova te spuštanje i podizanje razine Jadranskog mora. Bit će izložene sedimentne stijene koje su nastale u vrijeme klimatskih ekstrema, te fosilna fauna i flora iz naših krajeva koja do sada nije bila javno izlagana.

Biografija:

Tihomir Marjanac

Rođen je 1953. godine u Zagrebu. Studij geologije završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao. Proveo je dvije i pol godine na postdoktorskom usavršavanju u Norveškoj.

Tijekom studija i neposredno nakon diplomiranja radio je kao geološki tehničar u Institutu za geološka istraživanja u Zagrebu (danas Hrvatski Geološki institut). Od 1982. do 2018. godine bio je zaposlen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a umirovljen je 2018. godine. Bavi se sedimentologijom, istražuje paleoseizmičke događaje, udare asteroida, procese okršavanja i paleoklimu tijekom posljednjih 2 milijuna godina, a posebno oledbu Dinarida. Vodio je nekoliko međunarodnih i nacionalnih znanstvenih projekata.

Aktivno se bavi popularizacijom znanosti, održava javna predavanja, i bio je organizator geoloških i astronomskih radionica za školsku djecu koje su  se izvodile u sklopu Škole u prirodi 2001. - 2009. g. Suorganizator je Festivala Znanosti u Zagrebu i bio je koordinator obilježavanja Europske Noći istraživača u Hrvatskoj 2010. i 2011. godine. Suosnivač je udruge za promociju i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska.

 

Ljerka Marjanac

 

 

Marina Čalogović

Rođena je u Zagrebu 1987. g. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 2012. g. Od 2012. do 2015. g. bila je zaposlena na Institutu Ruđer Bošković kao stručni suradnik u Laboratoriju za istraživanje stakala, a honorarno je sudjelovala u nastavi na Kemijskom odsjeku PMF-a kao asistentica u praktikumu. Doktorirala je 2020. g. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na istraživanju prirodnih impaktnih stakala, impaktita i tektita. Trenutno sudjeluje u istraživanju intenziteta erozije na otoku Rabu.

Popularizacijom znanosti bavi se od 2009. g. Sudjelovala je s prezentacijama i radionicama na Otvorenom danu Kemije, „Skoku u znanost” u Sisku, Festivalu znanosti u Zagrebu i na Rabu, Rapskoj Noći istraživača, te „Znanstvenom kvartu” na Interliberu. Aktivni je član udruge ProGEO-Hrvatska za promociju i zaštitu geološke baštine, u kojoj obnaša funkciju Tajnice. Tijekom ljetne sezone 2019. i 2020. g. vodila je Infocentar Geoparka otok Rab.

 

Jadranka Mauch Lenardić

Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu iz područja geologija-paleontologija. Jadrankin dugogodišnji znanstveni interes je paleontologija neogenskih i pleistocenskih mastodona/gomfoterija, mamuta, slonova i paleontologija pleistocenskih voluharica i drugih malih sisavaca s hrvatskih lokaliteta. Objavila je radove u kojima su po prvi puta u Hrvatskoj analizirani fosilni ostatci stepskog mamuta, riđe voluharice i leminga, koje je prva otkrila i opisala. Jedina se u Hrvatskoj sustavno i dugo godina bavi paleontološkim istraživanjima ovih skupina životinja te su njezini znanstveni rezultati uvelike doprinijeli različitim paleogeografskim, paleoekološkim i paleoklimatskim rekonstrukcijama zbivanja tijekom neogensko-kvartarnih razdoblja na području naše zemlje i šire.