Festival znanosti

„Mreža ekoloških otisaka na planeti Zemlji“

Voditelji događanja i izvođači:
Manuela Murvaj

Datum i vrijeme:
srijeda 7.5.2025., 12:20 - 13:00
srijeda 7.5.2025., 13:10 - 13:50

Mjesto održavanja:
Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrije Štampara Vinkovci, Ul. Hansa Dietricha Genschera 16A, 32100, Vinkovci

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
2.,3. i 4.razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
uč. br. 4

Detalji

Ekološki otisak predstavlja mjeru ljudskog utjecaja na prirodne resurse, izraženu u
globalnim hektarima (gha) potrebnim za održavanje potrošnje i apsorpciju otpada.
Biološka perspektiva ovog koncepta naglašava međuovisnost ekosustava i utjecaj
čovjeka na njihovu ravnotežu. Na globalnoj razini ekološki otisak čovječanstva već
desetljećima premašuje biokapacitet Zemlje, što znači da trošimo resurse brže nego što
se mogu obnoviti.
Mreže u službi očuvanja. Ekološke mreže, poput Natura 2000 u EU i UNESCO-ovih
rezervata biosfere, ključne su za zaštitu biološke raznolikosti. Natura 2000 u
Hrvatskoj obuhvaća 36,8% kopna i 9,3% mora, štiteći kritična staništa i vrste.
UNESCO-ov program "Čovjek i biosfera" uspostavlja mrežu rezervata koji kombiniraju zaštitu ekosustava s održivim razvojem lokalnih zajednica. Ove mreže
služe kao modeli za praćenje stanja prirode i usklađivanje ljudskih aktivnosti s
kapacitetom planeta.
Biološki izazovi i posljedice. Prekomjerni ekološki otisak uzrokuje gubitak biološke
raznolikosti – do 1.000 puta brže nego u prirodnim uvjetima. To narušava
funkcioniranje ekosustava, poput proizvodnje kisika, regulacije klimatskih promjena i
opskrbe hranom. Primjerice, ugljični otisak (glavni doprinositelj globalnom deficitu)
direktno utječe na šumske ekosustave koji apsorbiraju CO₂. Iako pojedine regije poput
Australije imaju visok otisak po stanovniku (9,31 gha), veliki biokapacitet im
omogućuje održivost. Međutim, većina zemalja nema tu prednost.
Put prema održivosti
Rješenja uključuju smanjenje potrošnje fosilnih goriva, jačanje zaštićenih područja i
promicanje cirkularne ekonomije. Hrvatska, primjerice, provodi planove upravljanja
ekološkom mrežom kroz javne ustanove zadužene za nacionalne parkove i parkove
prirode. Globalno, nužno je usvajanje politika koje povezuju znanost, ekonomiju i
ekologiju – kao što Strategija zaštite biološke raznolikost RH ističe. Očuvanje mreže
ekoloških otisaka zahtijeva svjesnost o međupovezanosti svih živih sustava i promjenu
paradigme prema resursima koja će osigurati dugoročni opstanak vrsta, uključujući i
čovjeka.

Biografije voditelja:

Manuela Murvaj je nastavnica biologije i kemije u Zdravstvenoj i Veterinarskoj školi
dr. Andrije Štampara te Poljoprivredno-šumarskoj školi u Vinkovcima, s diplomskim
stupnjem iz biologije i kemije. Aktivno se stručno usavršava kako bi kombinirala
najnovije pedagoške metode s praktičnim primjerima iz kemije i biologije, posebno u
kontekstu ekoloških istraživanja. Pod njezinim mentorstvom, učenik Domagoj
Ivanković osvojio je 1. mjesto na Školskom laboratoriju 2014. s projektom „Most na
rijeci GUK“. Njezina nastava uključuje laboratorijske eksperimente (npr. analiza
kvalitete vode, identifikacija mikroorganizama) te interaktivne radionice za promicanje
STEM obrazovanja. Kroz suradnju s lokalnim zajednicama i organizaciju
izvanškolskih aktivnosti, Manuela Murvaj potiče učenike da istražuju svakodnevne
izazove kroz znanstvenu perspektivu, istodobno razvijajući kritičko mišljenje i praktične vještine.