Kultura prostora,
predavač: Branko Silađin
Datum i vrijeme:
subota 15.5.2021., 17:00 - 19:30
Mjesto održavanja:
Kulturno-turistički centar Gervais, Nikole Tesle 5, Opatija
Vrsta događanja:
Zatvaranje festivala; Predavanje kroz razgovor
Publika:
opća populacija
Lokacija (prostorija):
Kulturno-turistički centar Gervais, Nikole Tesle 5, Opatija
Detalji
Kultura prostora, sažetak
Sva potreba za znanjem koncentrirana je na poboljšanje uvjeta života. Priroda i iskorištavanje njenog bogatstva i njena bezgraničnost u odnosu na broj korisnika bila prirodni cilj i izvor boljitka. Čovjek je prema dosezima svog društvenog razvoja ( to zovemo civilizacijskim razvojem) stvarao i mijenjao svoj odnos prema prirodi, prema Prostoru, taj odnos ja zovem Kulturom prostora. A mijenjao ga je intenzitet znatiželje i time znanošću dosegnuti civilizacijski doseg Društva.
Vječno će ostati pitanje je li, i u kojem je to trenutku, taj odnos bio optimalan. Gotovo sa sigurnošću se može kazati da je nagli civilizacijski razvoj, prošlog i ovog stoljeća, vodi u očitu disharmoniju ovog odnosa i postavlja upit osnovnih stvorenih postulata društvenih odnosa. U principu nastalo je društvo u kojem se napredak mjeri profitom, uspješnost pojedinca, koliko ima više o drugoga, a osjenjuje se količinom stvari koje ne treba. Ne ulaže se i ne gradi u ono što treba, već što donosi Profit, govori se o postignutoj većoj vrijednosti, a ne o boljoj kvaliteti života.
Živimo u vremenu kada posljedice toga vide i slijepci (naravno ako nisu profitom opsjednuti) no i kad vidimo, imamo alibi ... to rade Oni, a u biti to smo Mi, a oni su samo demokratski odabrani naši predstavnici ....
Kultura prostora je sinteza života i kulture, jednog vremena, jednog prostora, i potreba svakog naroda.
Biografija:
Branko Silađin, životopis
Arhitektonski fakultet završio 1962. u Zagrebu.
Od 1969. djelovao u Njemačkoj, gdje je realizirao nekoliko javnih i privatnih objekata, potom od 1992. u Zagrebu u projektnom atelijeru Odak-Silađin.
Bavi se pretežito obnovom i rekonstrukcijom gradskih prostora u kojima ostvaruje sintezu povijesnih slojeva i novoga urbanoga oblikovanja.
Najznačajnija ostvarenja realizirao je u Zagrebu:
rekonstrukcija Zagrebačkoga kazališta mladih (1975–87); s M. Krajncom i B. Šerbetićem Trg bana Josipa Jelačića (1981–87); Lapidarij Arheloškoga muzeja (1985).
U njegovu opusu posebno mjesto zauzimaju projekti obiteljskih kuća koje se ističu čistoćom oblika i jednostavnošću tlocrta te primjenom lokalnih građevnih elemenata (kuća Biškupić u Sutivanu na Braču, 1993).
Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2018).