Nobelovka na biciklu,
predavačica: Đurđica Čilić
Datum i vrijeme:
petak 14.5.2021., 18:00 - 19:30
Mjesto održavanja:
Kulturno-turistički centar Gervais, Nikole Tesle 5, Opatija
Vrsta događanja:
Otvaranje festivala; Predavanje
Publika:
opća populacija
Lokacija (prostorija):
Kulturno-turistički centar Gervais, Nikole Tesle 5, Opatija
Detalji
Nobelovka na biciklu, sažetak
Maria Skłodowska-Curie bila je nesvakidašnja osoba u svakidašnje nepovoljnom patrijarhalnom svijetu: ona je prva žena koja je 1893. godine stekla bakalaureat iz fizike i matematike na Sorboni, prva žena nobelovka i jedna od vrlo malobrojnih dobitnika, koji su Nobela primili čak dva puta, a ona je usto i jedina žena koja je dobila Nobela za dvije različite discipline. Također je prva žena koja je bila profesorica na Sorboni i prva i jedina žena čiji su posmrtni ostaci pohranjeni na pariškom Panteonu, a ujedno je i prva osoba koja tamo počiva, a da nije rođena u Francuskoj. Uza sve to, prva je žena čije se lice našlo na poljskoj novčanici i jedna od prvih žena koja je položila vozački ispit.
Predavanje Nobelovka na biciklu donosi odgovore na pitanja zašto je baš ona u toliko disciplina morala biti prva ili jedina, kako joj je to uspjelo, koliko visoku cijenu je za to morala platiti i što danas možemo naučiti od nje, kao učenici, studenti, znanstvenici, građani i borci za pravednije i bolje društvo.
Biografija:
Đurđica Čilić, životopis
Đurđica Čilić rođena je 1975. godine u Livnu, u BiH, odrasla u Vitezu. Godine 1994. upisala studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Diplomirala 1999. godine obranom diplomskog rada iz suvremene poljske književnosti.
Od 2000. godine radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti.
Godine 2005. obranila je magistarski rad pod naslovom Uloga povijesti u poeziji Zbigniewa Herberta.
Godine 2010. obranila je doktorski rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza.
Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika.
Pročelnica je Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti.
S Jolantom Sychowskom-Kavedžijom uredila je knjigu „Moć ukusa“ Zbigniewa Herberta, izbor iz opusa (Disput, Zagreb 2009), a s profesorom Daliborom Blažinom zbornike radova „Stoljeće Czesława Miłosza“ (FF Press, Zagreb, 2013) i „Witkacy i drugi“ (FF Press, Zagreb 2016).
U časopisima i zbornicima objavila je tridesetak znanstvenih odnosno stručnih polonističkih rasprava. S poljskoga je prevela nekoliko knjiga poezije.
U ožujku 2020. izlazi joj knjiga kratkih priča „Fafarikul“ (Disput, Zagreb)