Silikati, oksidi i dragulji mali, sve su to (nano)materijali, Katarina Mužina i Filip Brleković
Datum i vrijeme:
utorak 23.4.2024., 12:00 - 15:00
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
radionica
Publika:
predškolski uzrast, osnovna škola, srednja škola
Lokacija (prostorija):
Velika dvorana
Detalji
Dva entuzijastična asistenta koja djeluju na Zavodu za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu uvest će vas u svijet silikatnih materijala (glina, silikona, dragog kamenja…) i nanomaterijala.
U prvom pokusu proučavat će se površinska svojstva stakla te mogućnosti hidrofobizacije stakla u svrhu proizvodnje samočistećih prozora. Pokazat će se primjeri hidrofobizacije kemijskom obradom i promjenom teksture površine uz pomoć svakodnevno dostupnih materijala.
U drugom pokusu, jednom od najizvođenijih pokusa u svrhu popularizacije znanosti, prikazat će se fenomen koji fascinira znanstvenike stoljećima - silikatni vrt. Silikatnim vrtom će se povezati svojstva silikatnih materijala koji su osnova tehnologije stakla, ali u drugačijem obliku. Kroz raznobojne i zanimljive efekte u realnom vremenu sudionici će moći povezati znanje koje su do tada već dobili iz različitih predmeta o pojavama poput osmotskog tlaka, polupropusnim membranama te topljivosti tvari. Upotrebom komercijalnih tvari kao vodenog stakla i modre galice (i ostalih raznobojnih anorganskih soli) moguće je efikasno prikazati ovaj efekt rasta razgranatih struktura atraktivnog izgleda uz pomoć osmotskog tlaka i stvaranja polupropusnih membrana. Kemijski silikatni vrtovi i pojave do kojih dolazi njihovim nastankom istražuju se u svrhu objašnjavanja postanka života na Zemlji.
Treći pokus zabavan je i edukativan primjer reakcije polimerizacije, a obuhvaća sintezu anorganskog polimera – silikonske gume – iz svima dostupnog etanola i vodenog stakla. Cilj ovog pokusa je pokazati da polimerne strukture nisu nužno samo organske, tj. one koje svi poznajemo kao plastiku. Također će se stvoriti dodatna slika o mogućnostima i raznovrsnosti silikatnih materijala. Ovakvim pokusom će se dobiti guma u obliku loptice tj. loptice hopsice, a mijenjanjem udjela reaktanata pokazat će se nastala promjena svojstava loptica.
Četvrti pokus bit će vezan uz nanotehnologiju, obuhvaćat će pripravu nanočestica bakra redukcijom modre galice uz pomoć natrijeva borhidrida i kalijevog jodida kao stabilizatora, te pripravu tankih filmova. Nanomaterijali su svuda oko nas te, iako ih možda ne vidimo golim okom, možemo vidjeti njihove učinke u svakodnevnom životu.
Biografija:
KATARINA MUŽINA
Dr. sc. Katarina Mužina rođena je 31.3.1993. u Zagrebu. Diplomirala je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu s velikom pohvalom 2016. godine uz nagradu „Vjera Marjanović Krajovan“ za najbolju studenticu diplomskog studija Kemijsko inženjerstvo. Iste godine dobila je i Rektorovu nagradu za individualni znanstveni rad. 2017. godine zapošljava se na spomenutom fakultetu kao asistentica na Zavodu za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale te upisuje doktorski studij Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija. Doktorski rad pod naslovom Hidrotermalna sinteza i karakterizacija bakrom dopiranoga cerijeva(IV) oksida radila je pod mentorstvom prof.dr.sc. Stanislava Kurajice te ga obranila 21. srpnja 2022. s ocjenom Summa cum laude. Od 2023. godine zaposlena je na istom zavodu kao viša asistentica. Članica je Hrvatskog i Europskog društva za keramičke materijale te Hrvatskog društva kemijskih inženjera, bila je suradnica na 2 znanstvena i 3 stručna projekta, predstavnica je suradničkih radnih mjesta u fakultetskom vijeću te sudjeluje u radu brojnih povjerenstava na Fakultetu. Dobitnica je stipendije Sveučilišta u Beču, stipendije Europske udruge kemijske industrije, L'Oreal-UNESCO stipendije „Za žene u znanosti“ te nagrade mladom znanstveniku „Vera Johanides“ koju dodjeljuje Akademija tehničkih znanosti Hrvatske. Autor je i koautor 38 znanstvenih radova te 31 sažetka sa znanstveno-stručnih skupova. Kao viša asistentica sudjeluje u izvođenju nastave na 13 kolegija te kao neposredni voditelj i mentor završnih i diplomskih radova. Aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti putem redovitog sudjelovanja na Festivalu znanosti, Muzza tjednu znanosti, Danima otvorenih vrata FKIT-a, održavanjem znanstvenih radionica u osnovnim i srednjim školama.
Popis publikacija:
https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/33650
FILIP BRLEKOVIĆ
Filip Brleković nakon završetka Gimnazije Sisak 2012. godine upisuje studij Kemijskog inženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu te ga završava 2017. godine. 2018. godine zapošljava se na Zavodu za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu kao asistent te iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija. Kao asistent sudjeluje u izvođenju nastave na 13 kolegija te je bio suradnik na 4 projekta. Autor je i koautor 14 znanstvenih radova te 21 sažetka sa znanstveno-stručnih skupova. Član je Hrvatskog i Europskog društva za keramičke materijale, član Povjerenstva za promicanje i vidljivost studijskih programa Fakulteta i predstavnik suradničkih zvanja u fakultetskom vijeću FKIT-a.
Popis publikacija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/34788