Muzej Zavoda za Veterinarsku Patologiju: Zvala sam se Mraclinska bolest, a tko sam sada?, Lidija Medven Zagradišnik, Ivan-Conrado Šoštarić-Zuckermann, Branka Artuković, Andrea Gudan Kurilj, Marko Hohšteter, Doroteja Huber i Dunja Vlahović
Datum i vrijeme:
petak 28.4.2023., 9:00 - 16:00
Mjesto održavanja:
Veterinarski fakultet, Heinzelova ulica 55
Vrsta događanja:
izložba - prezentacija
Publika:
7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole
Lokacija (prostorija):
Dan otvorenih vrata Veterinarskog fakulteta - Zavod za veterinarsku patologiju
Detalji
Muzej Zavoda za Veterinarsku patologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvoriti će svoja vrata povodom Festivala znanosti gdje će se održati prezentacije i izložba eksponata patološki promijenjenih organa brojnih životinjskih vrsta. Ove godine muzej slavi 100. rođendan, a ostaci prošlosti kroz više od 3000 takvih preparata predstavljaju povijesne izvore znanja, ali i kriju tajne nikad razjašnjenih bolesti.
Jedna od takvih bolesti je tvz. Mraclinska bolest konja koja se kao epizootija pojavila davne 1938. godine u turopljskim selima. Značajno za ovu bolest jest da su svi oboljeli konji pokazivali neurološke simptome, a uzrok bolesti do danas nije potvrđen. Koji su i kako su izgledali organi oboljelih životinja te kojim bi se metodama danas mogao utvrditi glavni krivac nastanka ove bolesti moći će se doznati u skopu interaktivne šetnje kroz Muzej.
Biografija:
Dr. sc. Lidija Medven Zagradišnik rođena je 1983. u Zagrebu, gdje je završila osnovu školu i opću gimnaziju. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala je 2002. godine na kojemu je diplomirala 2010. godine. Nakon završenog fakulteta odradila je pripravnički staž nakon čega polaže stručni ispit za dr.med.vet. Od 2013. godine zaposlena je na mjesto asistenta na Zavodu za veterinarsku patologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje 2014. godine upisuje doktorski studij iz Veterinarskih znanosti. Doktorirala je 2019. godine na temu „Ekspresija tumorskih čimbenika iz porodica ciklooksigenaze i integrina u dobroćudnih i zloćudnih melanocitnih tumora pasa“. Specijalistički studij iz Veterinarske patologije upisala je 2017. godine , a završila u veljači 2019. godine čime je stekla akademski naziv sveučilišne magistre veterinarske patologije. Od 2020. godine izabrana je na mjesto poslijedoktoranda. Aktivno sudjeluje u nastavi kao i rutinskom kliničkom radu Zavoda za veterinarsku patologiju te istražuje patološke promjene domaćih i egzotičnih životinjskih vrsta koristeći patoanatomsku, histopatološku, citološku, imunocitokemijsku, imunohistokemijsku i molekularne (PCR) metode. Autor je ili koautor osamdesetak stručnih i znanstvenih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima kao i zbornicima s domaćih i međunarodnih skupova. Član je Hrvatske veterinarske komore i Europskog društva veterinarskih patologa.
Ivan-Conrado Šoštarić-Zuckermann rođen je 7. studenog 1979. u Naucalpan de Juarez, Estado de Mexico, Meksiko. Osnovnu školu Dobriša Cesarić pohađao je u Zagrebu, a potom i srednju školu - XV. Gimnaziju gdje je maturirao 1998. godine. Iste je godine upisao Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je diplomirao 2006. godine. Doktorirao je 2014. s temom Klasifikacija tumora cirkumanalnih žlijezda pasa metodom utvrđivanja fraktalne dimenzije. Svoj je stručni rad doc. dr. sc. Šoštarić-Zuckermann započinje nedugo nakon završenog studija veterinarske medicine višemjesečnim volontiranjem na Zavodu za veterinarsku patologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, na kojem u jesen 2007. biva zaposlen kao znanstveni novak na projeku prof. dr. sc. Željka Grabarevića. Godine 2011. izabran je u suradničko zvanje asistenta. U suradničko zvanje višeg asistenta izabran je 2014., u docenta 2016., a u izvanrednog profesora 2021.
U sklopu znanstveno-istraživačkog i stručnog usavršavanja, kao stipendist Švicarske konfederacije, akademsku godinu 2010./2011. boravi na Institutu za veterinarsku patologiju Sveučilišta u Zürichu. Usavršavao se u brojnim ljetnim školama veterinarske patologije u organizaciji European College of Veterinary Pathologists (ECVP). Od veljače 2017. do veljače 2020. u sklopu trogodišnjeg programa rezident je ECVP-a u trening centru u Zagrebu (pri Zavodu za veterinarsku patologiju, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu). U veljači 2020. polaže ECVP ispit pred povjerenstvom i stječe titulu Dipl. ECVP. Od 2017. i 2018. godine u sklopu dodiplomskog studija veterinarske medicine voditelj je obaveznog predmeta Specijalna veterinarska patologija te izbornog predmeta Dijagnostička veterinarska citologija. Dosad je u suautorstvu objavio sveučilišni priručnik Bolesti i liječenje farmskih životinja (2014.), kao i sveučilišni udžbenik Osnove razudbe domaćih životinja (2016.). U svom se znanstvenom radu najviše bavi temama iz veterinarske onkologije, prvenstveno tumorima u pasa i mačaka. Član je uredničkog odbora znanstveno-stručnog časopisa Veterinarska stanica i Veterinar .
Prof. dr. sc. Branka Artuković rođena je 23. listopada 1961. u Klobuku, BiH. Završila Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine na kojem se zapošljava iste godine i radi u Zavodu za veterinarsku patologiju do danas (kao redoviti profesor). Magistrirala 1994., a doktorirala 2000. godine. Sudjeluje u izvođenju nastave obaveznih, i izbornih predmeta integriranog prediplomskog, specijalističkog i doktorskog studiju iz veterinarskih znanosti. Voditeljica je Specijalističkog studija Veterinarska patologija. Bila je i predstojnica Zavoda. Mentorica je diplomskih i doktorskih radova te radova u koautorstvu sa studentima. Koautorica je u dva udžbenika: «Veterinarska onkologija» i „Osnove razudbe domaćih životinja“ te prijevoda knjige, udžbenika, čiji je naslov izvornika: „Pathologic Basis of Veterinary Disease,“ te dva web-predavanje iz Veterinarske patologije. Bila je voditeljica projekta Ministarstva znanosti i tehnologije RH i Sveučilišne potpore te suradnica na 11 različitih projekata. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima. Objavila više od 180 stručnih i znanstvenih radova. Članica je strukovnih udruga i povjerenstava fakulteta.
Andrea Gudan Kurilj rođena je 22. listopada 1974. u Zaboku. Osnovnu školu završila je u Velikom Trgovišću, a srednju Školu za medicinske sestre u Zagrebu. Maturirala je 1993. i iste godine upisuje Veterinarski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirala 2001. godine. Doktorirala je 2009. godine s temom: “Poredbena patologija tumora mliječne žlijezde kuja i mačaka u Republici Hrvatskoj”. U rujnu 2001. godine zaposlena je u Zavodu za veterinarsku patologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu znanstvenog novaka. Stručni, nastavni i znanstveni rad nastavlja na istom Zavodu gdje je 2003. godine izbarna u zvanje asistent. Nakon obranjene disertacije 2009. godine izabrana je u zvanje viši asistent, a 2011. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docent. U zvanje izvanredni profesor izabrana je 2016. godine, a u zvanje redoviti profesor 2021. godine. Radi stručnog i znanstvenog usavršavanja, u dva navrata je boravila na Institutu za veterinarsku patologiju Sveučilišta u Zürichu. Usavršavala se i u ljetnim školama veterinarske patologije u organizaciji European College of Veterinary Pathologists (ECVP). U veljači 2015. polaže ECVP ispit pred povjerenstvom i stječe titulu Dipl. ECVP. Samostalno ili u suradnji s drugim autorima do sada je objavila više od 100 radova u znanstvenim i stručnim časopisima te zbornicima s međunarodnih i domaćih skupova. Objavila je dva sveučilišna udžbenika i to „Bolesti i liječenje pasa i mačaka“ (2011.) i „Osnove razudbe domaćih životinja“ (2016.). U svom znanstvenom radu najviše se bavi temama iz veterinarske onkologije i to tumorima u pasa i mačaka. Član je uredničkog odbora znanstvenog časopisa Veterinarski arhiv.
Marko Hohšteter je rođen u Varaždinu, diplomirao je 2004., a doktorirao 2012. na Veterinarskom fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na Zavodu za veterinarsku patologiju istog fakulteta se zapošljava 2005., gdje je danas izvanredni profesor. Bio je suradnik na projektima Ministarstva znanosti; Sveučilišta u Zagrebu, suradnik i voditelj te je suradnik Znanstvenog centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu. Usavršavao se na Sveučilištu u Zürichu i na pet Ljetnih škola veterinarske patologije. Voditelj je više obveznih i izbornih predmeta na diplomskom i poslijediplomskim studijima. Bio je mentor 16 diplomskih te jednom specijalističkom i doktorskom radu. Objavio je 130 radova (25 WoSCC, 35 Scopus). Sudjelovao u organizaciji pet znanostručnih skupova. Član je uredničkog odbora časopisa Hrvatski veterinarski vjesnik te recenzent više međunarodnih i domaćih časopisa. Član je Hrvatske veterinarske komore i European Society of Veterinary Pathology.
Dr. sc. Doroteja Huber je rođena 30. studenog 1987. godine u Zagrebu. Na Veterinarskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu, je diplomirala 2012. godine. Na Zavodu za veterinarsku patologiju, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu se zaposlila 2013. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekla je 2018. godine, a stupanj sveučilišne magistrice 2019. godine. Od zaposlenja se usavršavala na 15 stručnih i znanstvenih radionica u tuzemstvu i inozemstvu, na jednoj ljetnoj školi iz veterinarske patologije, te na 17 kongresa i simpozija iz područja veterinarske medicine. Dr. sc. Huber sudjeluje u izvođenju nastave na studiju Veterinarske medicine, na hrvatskom i engleskom jeziku. Do sada je kao autor ili koautor objavila 22 publikacije u međunarodnim časopisima, 24 publikacije u lokalnim časopisima, te 61 publikaciju na kongresima. Osim engleskog, tečno govori i njemački jezik.
Dunja Vlahović je rođena 02. prosinca 1982. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Veterinarskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu, 2010. godine. Od 2010. do 2020. godine zaposlena je u Laboratoriju za transmisivne spongiformne encefalopatije Hrvatskog veterinarskog instituta. Na Zavodu za veterinarsku patologiju, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu se zaposlila 2021. godine na mjestu poslijedoktoranda. Akademski stupanj sveučilišne magistre iz Veterinarske patologije stekla je 2015. godine, a titulu doktora znanosti stekla je 2017. godine. Od 2013. godine do danas sudjelovala je na 13 radionica iz područja veterinarske patologije, dijagnostičkih metoda, provođenja pokusa na životinjama i komunikacijskih vještina te na 12 domaćih i međunarodnih kongresa. Kao prvi autor ili koautor do sada je ukupno objavila trideset osam (38) znanstvenih i stručnih radova. Dr. sc. Vlahović sudjeluje u izvođenju nastave na studiju Veterinarske medicine, na hrvatskom i engleskom jeziku. Tečno govori engleski jezik na razini C.1.2.