Program festivala možete preuzeti i u .pdf formatu:
> ZAGREB - program FZ 2023. [.pdf]

Zgrade 2.0 – Pametne zgrade za pametne gradove, Tea Žakula, Nikola Bađun, Borut Omerzo, Lucija Magdić, Dario Pupić i Franko Ćurčin

Datum i vrijeme:
petak 28.4.2023., 11:00 - 12:00

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
5.i 6.razred osnovne škole, 7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
Mala dvorana

Detalji

Ljudi 90% svog vremena provode u zatvorenim prostorima, a u 21. stoljeću i dalje postoje zgrade koje nas čine bolesnima. Za postizanje adekvatnih životnih uvjeta u zgradama troši se čak 40% energije u svijetu. S obzirom na utjecaj ogromne potrošnje energije na klimatske promjene nužno je poduzeti korake koji vode smanjenju potrošnje i negativnih utjecaja na okoliš. Upravo se iz tog razloga tehnološki napredak sadašnjosti bazira na održivosti i učinkovitosti („Make it efficient“), naspram povijesnim naporima baziranih na funkcionalnosti („Make it work“) i dostupnosti („Make it affordable“). Jednako kao pametni mobiteli i električni automobili, pametne zgrade budućnosti koristit će autonomne i inteligentne sustave koji nastoje zadovoljiti želje i potrebe korisnika uz održavanje pozitivnog suživota s okolišem. Međutim, moderne tehnologije nisu jedino rješenje za sve energetske probleme već je odgovore moguće pronaći u prirodi i tradicionalnoj arhitekturi.

Biografija:

Profesorica Tea Žakula voditeljica je Laboratorija za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Surađuje s brojnim domaćim i međunarodnim institucijama na temama pametnih i niskougljičnih zgrada te računalnih simulacija energetskih sustava. Doktorirala je na MIT-u (SAD), s glavnom specijalnošću iz područja energije te sekundarnom iz područja poslovanja. Uz rad u akademiji, recenzentica je za ugledne međunarodne časopise, vanjska je stručnjakinja Europske Komisije za evaluaciju Horizon projekata te članica Vijeća predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju. Profesorica Žakula također je bila specijalna savjetnica ministra za energetiku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te članica nekoliko radnih tijela u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

 

Nikola Bađun mlađi je istraživač u Laboratoriju za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je s najvećom pohvalom (Summa cum laude) i medaljom Fakulteta 2020. godine te iste godine upisao doktorski studij. Područje istraživanja su mu primjena novih tehnologija u pametnim zgradama, napredne metode upravljanja, računalno modeliranje te razvoj algoritama umjetne inteligencije.

 

Borut Omerzo mlađi je istraživač u Laboratoriju za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2020. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu s velikom pohvalom (magna cum laude) na preddiplomskom i diplomskom dijelu studija. Danas je mlađi istraživač na istom fakultetu gdje se bavi energetskim rješenjima u zgradarstvu koja uključuju pametne tehnologije. Trenutno se bavi istraživanjima u Laboratoriju za energetsku učinkovitost vezanim za širenje aerosola u prostoru s obzirom na tip ventilacije.

 

Lucija Magdić mlađa je istraživačica u Laboratoriju za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 2021. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu s velikom pohvalom (magna cum laude) na preddiplomskom i diplomskom dijelu studija. Trenutno se bavi istraživanjima u Laboratoriju za energetsku učinkovitost vezanim za razvoj algoritma za optimalno upravljanje punjenjem i pražnjenjem električnih automobila.

 

Dario Pupić mlađi je istraživač u Laboratoriju za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku diplomskog studija 2019. godine, godinu dana radio je u INI, a zatim upisuje doktorski studij na procesno energetskom smjeru. Područja istraživanja su mu simulacije u zgradarstvu, razvoj softvera za procjenu učinkovitosti sustava ventilacije te nadogradnja istog algoritmima umjetnog učenja.  

 

Franko Ćurčin mlađi je istraživač u Laboratoriju za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Diplomirao je 2022. godine s pohvalom (cum laude). Trenutni opseg rada i istraživanja uključuje primjenu CFD računalnih alata u svrhu analize termotehničkih sustava te razvoj algoritama za optimizaciju u stvarnom vremenu s ciljem implementacije autonomnih vozila u infrastrukturu pametnih mreža.