Održivi razvoj u industriji metala, Lorena Mrkobrada
Datum i vrijeme:
srijeda 26.4.2023., 12:00 - 12:30
Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
Vrsta događanja:
Prezentacija
Publika:
predškolska dob i niži razredi osnovne škole, 5.i 6.razred osnovne škole, 7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole, djeca s posebnim potrebama
Lokacija (prostorija):
Velika dvorana
Detalji
Metali su preduvjet za moderan život, neophodni za cijelo čovječanstvo i društvo kakvo danas imamo. Moderno društvo oslanja se na metale za različite namjene od medicine do elektronike. Metali se nalaze u Zemljinoj kori, tako da njihovo rudarenje zahtijeva istiskivanje golemih količina zemlje i stijena te korištenje značajne količine vode i energije što ostavlja iza sebe značajan otisak na okoliš.
U svrhu očuvanja prirodnih resursa i uštede energije, ključno je okretanje održivom razvoju i kada je riječ o metalima. Recikliranje materijala postaje ključna značajka održivog razvoja. Od svih materijala koje društvo koristi, metali imaju najveći potencijal za neograničeno recikliranje. Priroda metala takva je da se praktički mogu ponovno koristiti i reciklirati neograničeno dugo bez gubitka svojih svojstava. Sposobnost recikliranja metala nudi prilike za očuvanje resursa, smanjenje potrošnje energije i smanjenje odlaganja otpada, a sve to predstavlja važan doprinos održivom razvoju.
Najčešći metali koji se spominju kada je riječ o recikliranju su aluminij i čelik. No osim njih, tu su i željezo, olovo, bakar i cink.
Čelik je metalna legura koju čovječanstvo najviše koristi, na bazi je željeza s najviše 2 % masenog udjela ugljika te niza ostalih kemijskih elementa koji se čeliku dodaju radi poboljšanja njegovih svojstava. Procjenjuje se da su rezerve željezne rude potrebne za proizvodnju čelika pri postojećoj dinamici eksploatacije dovoljne za narednih 170 godina, što naglašava značaj čeličnog otpada jer se on lako prerađuje u čelik te se na taj način štede energija i sirovine za buduće generacije.
Aluminij ima vrlo široku primjenu u građevinarstvu, metalurgiji, strojogradnji i velikom broju drugih djelatnosti, legure aluminija imaju vrlo dobra mehanička svojstva i lagane su, pa se koriste u izgradnji strojnih dijelova, zrakoplova i svemirskih letjelica. Aluminij se primarno proizvodi iz njegove rude – boksita. Takav način proizvodnje je vrlo zahtjevan te se njime troši značajna količina resursa. Reciklaža aluminija omogućuje uštedu energije i do 95%, a reciklirani aluminij se ne razlikuje od novoproizvedenog. Kao i čelik, aluminij se reciklira bez gubitka svojih svojstava.
Kroz predavanje će se prikazati utjecaj i doprinos industrije metala na današnje društvo, osim toga istaknut će se važnost recikliranja metala u svrhu očuvanja prirodnih resursa.
Biografija:
Lorena Mrkobrada rođena je 26. prosinca 1992. godine u Sisku. Osnovnu školu završila je 2007. god. u Sisku, a 2011. završava srednju Tehničku školu u Sisku. U rujnu 2019. diplomirala je na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon studija zaposlena je u Industrijsko-obrtničkoj školi Sisak kao nastavnica strojarske grupe predmeta, nakon čega je od 2022. godine zaposlena na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na radnom mjestu asistentice u okviru Zavoda za mehaničku metalurgiju. Svoj znanstveni rad provodi na području istraživanja mehanizama deformacije tijekom plastične prerade metala i legura te mehaničkih ispitivanja metalnih materijala korištenjem konvencionalnih i modernih metoda istraživanja.