Program festivala možete preuzeti i u .pdf formatu:
> ZAGREB - program FZ 2023. [.pdf]

Suptropsko voće oko nas, Kristina Batelja Lodeta, Jelena Gadže, Aleš Vokurka

Datum i vrijeme:
petak 28.4.2023., 16:45 - 17:15

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
Mala dvorana

Detalji

Suptropsko voćarstvo okarakterizirano je uzgojem voćnih vrsta u suptropskom pojasu poput
zimzelenih voćnih vrsta - masline, rogača, naranče, limuna, mandarine, četruna, grejpfruta, čadoka,
kumkvata, nešpole, planike i listopadnih suptropskih voćaka - smokve, šipake ili nare, žižule, kivija,
japanske jabuke. U suptropskom pojasu uspijevaju u manjoj mjeri gotovo sve kontinentalne voćne
vrste. Tropske voćne vrste - banana, kokosov orah, ananas, anona, liči i dr., uzgajaju se u tropskom
pojasu.
Azijske zemlje su među najvećim proizvođačima tropskog i suptropskog voća u svijetu. Kina je najveći
proizvođač lubenica, Brazil naranči, Italija grožđa, a Indija banana.

Većina voća konzumira se u svježem i prerađenom obliku. Zemlje EU-a korisnici su gotovo 50%
ukupnog svjetskog izvoza suptropskog i tropskog voća, ali također opskrbljuju globalno tržište
suptropskog voća određenom količinom istog.
U Hrvatskoj uzgoj suptropskog voća karakterističan je za područje Dalmacije, gdje se proizvode
masline, agrumi, smokve i šipak (nar).
Osim njihovog pozitivnog gospodarskog učinka, suptropske voćne vrste bogat su prirodni izvor
vrijednih nutritivnih sastojaka te stoga imaju i značajniju ulogu u ljudskoj prehrani.

Biografija:

Izv. prof. dr. sc. Kristina Batelja Lodeta
Diplomirala 2001. godine na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Zapošljava se 2004.
godine u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Akademski stupanj magistra
znanosti (područje prirodnih znanosti, polje biologija - ekologija) stječe 2005. godine, a akademski
stupanj doktorice znanosti (područja prirodne znanosti, polje biologija - grana biokemija i
molekularna biologija) 2011. godine na Sveučilištu u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkom fakultet.
Na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomskomu fakultet radi od 2012. godine. Nositelj je modula
'Organsko biološki uzgoj voća' i 'Koštićavo voće'. Suradnica je na modulima 'Voćarstvo 2'
'Mediteransko voćarstvo', 'Kontinentalno voćarstvo', 'Rasadničarstvo voćarskih kultura' i '
Suptropsko voćarstvo'.

Doc. dr. sc. Jelena Gadže
Diplomirala 2006. godine na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Zapošljava se 2005.
godine kao stručni suradnik u Chromos Agro d.d., a godine 2008. počinje raditi na Agronomskom
fakultetu kao znanstveni novak na Zavodu za voćarstvo. Akademski stupanj doktora znanosti
(područje biotehnologija, polje poljoprivreda) stječe 2013. godine na Sveučilištu u Zagrebu
Agronomskom fakultetu. Nositelj je modula 'Kontinentalno voćarstvo' i 'Rasadničarstvo voćarskih
kultura'. Suradnica je na modulima 'Organsko biološki uzgoj voća' i 'Suptropsko voćarstvo'.
Izv. prof. dr. sc. Aleš Vokurka
Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1997. godine. Od 1997. radio je u
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, a od 1999. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu, na
Zavodu za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku. Akademski stupanj magistra znanosti stječe
2003. godine na znanstvenom magistarskom studiju 'Bilinogojstvo', a doktorsku disertaciju obranio je
2012. godine. Nositelj je modula 'Oplemenjivanje bilja za ekološku poljoprivredu’, 'Oplemenjivanje
biljnih vrsta za ornamentalnu primjenu', 'Oplemenjivanje na otpornost na štetočinje i abiotske
stresove' i 'Očuvanje i korištenje biljnih genetskih izvora mediteranskog područja u oplemenjivanju
bilja'. Suradnik je na modulima 'Oplemenjivanje bilja', 'Oplemenjivanje vrtlarskih kultura',
'Agrobiodivergentnost u oplemenjivanju bilja', 'Samoniklo voće', 'Oplemenjivanje oraničnih kultura' i
'Maslina i maslinovo ulje'.