Festival znanosti

U potrazi za energijom - od stanice do pokreta

Voditelji događanja i izvođači:
Voditeljica: Danica Bajić i Vera Ožegović; Suradnici: Jerko Dumanić, Anna Gotovac, Tonka Keran, Karmen Kerum, Toma Korda, Marin Lolić, Dora Matić, Magdalena Mišetić, Toni Radan, Lav Dobrijević, Lana Lipar, Leona Nimac, Dominik Borzić, Rafael Borzić, Luka Kučan.

Datum i vrijeme:
utorak 21.4.2026., 8:50 - 10:25
četvrtak 23.4.2026., 8:50 - 10:25

Mjesto održavanja:
OŠ Dobri, Split

Vrsta događanja:
Radionica

Publika:
S2 - 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
Aktivnost zatvorenog tipa.

Detalji

Na početku radionice učenici sudjeluju u kratkoj uvodnoj aktivnosti koja uključuje jednostavno fizičko kretanje, poput nekoliko čučnjeva ili kratkog skakanja na mjestu. Nakon aktivnosti učenici primjećuju da im se ubrzava disanje i rad srca te da osjećaju toplinu u tijelu. Ova aktivnost služi kao poticaj za razgovor o tome odakle dolazi energija koja omogućuje pokretanje mišića. Učenici iznose svoja razmišljanja te ih se postupno vodi prema zaključku da energija dolazi iz hrane koju unosimo, odnosno iz kemijske energije pohranjene u hranjivim tvarima.
Nakon uvodne rasprave slijedi kratko objašnjenje procesa kojim stanice dobivaju energiju. Učenicima se jednostavno objašnjava proces staničnog disanja, pri kojem se u stanicama glukoza uz pomoć kisika razgrađuje, pri čemu se oslobađa energija. Ta se energija pohranjuje u molekulama ATPa, koje služe kao izvor energije za različite procese u tijelu. Posebno se naglašava da je ATP potreban za kontrakciju mišića, odnosno za svaki pokret koji naše tijelo izvodi.
U sljedećem dijelu radionice učenici se prisjećaju uloge sustava organa za kretanje. Objašnjava se kako pokret nastaje suradnjom kostiju, mišića i zglobova. Kosti daju potporu i strukturu tijelu, zglobovi omogućuju pokretljivost, a mišići se kontrahiraju i opuštaju te tako pokreću kosti. Kao primjer, učenici savijaju ruku u laktu i promatraju kako se mišić nadlaktice zateže prilikom pokreta. Na taj način učenici mogu izravno osjetiti kako mišići rade i razumjeti da je za svaku kontrakciju potrebna energija. Kako bi bolje razumjeli mehanizam pokreta, učenici u skupinama izrađuju jednostavan model ruke koristeći karton, gumice, slamke i konop. Karton predstavlja kost, gumica predstavlja mišić, dok konop ima ulogu tetive. Kada učenici povuku konop, gumica se skraćuje i model ruke se savija, čime se demonstrira princip kontrakcije mišića. Ova aktivnost pomaže učenicima da vizualiziraju kako sustav organa za kretanje funkcionira te kako energija omogućuje mišićima da obavljaju svoj rad.
U sljedećoj aktivnosti učenici promatraju demonstraciju koja pokazuje da hrana sadrži kemijsku energiju. U kontroliranim uvjetima se prikazuje oslobađanje energije iz hrane, zagrijavanjem ili spaljivanjem male količine orašastog ploda. Učenici pritom promatraju oslobađanje topline i svjetlosti te zaključuju da hrana sadrži pohranjenu energiju. Voditelji objašnjavaju da se u ljudskom tijelu energija ne oslobađa izgaranjem, nego kroz složene kemijske procese poput staničnog disanja.
U završnom dijelu radionice razgovor se proširuje na važnost energije za život na Zemlji. Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje učenici razmišljaju o tome kako ljudi koriste energiju u svakodnevnom životu i koji su izvori energije dostupni na našem planetu. Raspravlja se o razlikama između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te o tome kako odgovorno korištenje energije može doprinijeti očuvanju okoliša. Učenici na taj način povezuju energiju u vlastitom tijelu s energijom koja pokreće prirodne procese na Zemlji.
Na kraju radionice učenici ukratko reflektiraju ono što su naučili. Zaključuju da je energija temeljni pokretač svih procesa u organizmu, od rada mišića do kretanja tijela, ali i ključni čimbenik za održavanje života na našem planetu. Kroz povezivanje biologije, kemije i ekologije učenici razvijaju cjelovitije razumijevanje pojma energije i njezine važnosti u svakodnevnom životu.