Čijanje perja, Dalida Galović, Ivana Prakatur i Vladimir Margeta
Datum i vrijeme:
ponedjeljak 24.4.2023., 8:00 - 19:00
utorak 25.4.2023., 8:00 - 19:00
srijeda 26.4.2023., 8:00 - 19:00
četvrtak 27.4.2023., 8:00 - 19:00
petak 28.4.2023., 8:00 - 19:00
subota 29.4.2023., 8:00 - 12:00
Mjesto održavanja:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek
Vrsta događanja:
poster
Publika:
učenici srednjih škola
Lokacija (prostorija):
FAZOS Prizemlje
Detalji
Čijanje perja tradicionalni je običaj Slavonije i Baranje koji je u prošlom vremenu predstavljao jedan od najznačajnijih društvenih događaja na selu. Osim čijanje, u nekim krajevima ovaj događaj se još naziva i tribljenje ili drapanje. Čijalo je bilo prilika da se da se ljudi okupe oko zajedničkog posla, provesele, da porazgovaraju i zapjevaju. No, jedna od najvažijih uloga čijala bilo je upoznavanje mladih momaka i djevojaka, predodređenih za skoru ženidbu i udaju. Priprema za čijalo počinjala je za toplih ljetnih dana kada je valjalo očupati guske, koje su tada uzgajane u velikom broju u našim krajevima, kako bi im do zime perje ponovno naraslo. Perje se čijalo tijekom dugih zimskih večeri. Žene i djevojke okupljale bi se u jednoj kući te uz pjesmu i vesele razgovore čijale perje koje bi domaćica pripremila. Za jedan meki jastuk trebalo je očijati do dva kilograma mekog perja, odvojenog od rožnatog dijela pera. Muškarci su za to vrijeme razgovarali, dogovarali poslove, kartali se i zbijali šale. Po završetku posla vreća s perjem istresla bi se na glavu momku koji će vjerojatno biti zet dotične kuće. Čijalo nije moglo proći bez tamburaša i pjesme, tako da je u tadašnje vrijeme predstavljalo najljepši oblik druženja mladih.
Biografija:
Dalida Galović (izv.prof.dr.sc., FAZOS, dgalovic@fazos.hr, 031 554 944)
Dalida Galović rođena je 06. kolovoza 1971. godine u Osijeku. Diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 2005.g. Iste godine upisala je poslijediplomski znanstveni studij „Specijalno stočarstvo“ te zasnovala radni odnos kao asistentica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Magistarski rad obranila je 2009., a doktorski rad 2011. godine. U zvanje docenta izabrana je 2013. godine. Koordinator je dva modula na preddiplomskom studiju i suradnik u nastavni na stručnom, diplomskom i specijalističkom poslijediplomskom studiju. U znanstveno-istraživačkom radu sudjelovala je kao suradnik na dva projekta MZOS RH, dva VIP projekta Ministarstva poljoprivrede. Bila je voditelj jednog znanstvenog projekta MZOS, jednog sveučilišnog projekta te je koautorica jednog sveučilišnog udžbenika. Od 2019. godine u zvanju je izvanredne profesorice. Upisana je u registar istraživača MZOS RH pod matičnim brojem 279805. Znanstveni interesi i područje rada usmjereni su ka poboljšanju i razvoju tehnologije držanja svinjai peradi te poboljšanju svojstava trupova i kvalitete pilećeg i svinjskog mesa.
Ivana Prakatur (izv.dr.sc., FAZOS, iprakatur@fazos.hr, 031 554 926
Ivana Prakatur, rođena je 9.10.1980. u Osijeku. Osnovnu školu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju završila je u Osijeku gdje je 1999. godine upisala diplomski studij na Poljoprivrednom fakultetu, smjer Zootehnika. Od 2008. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja – asistentica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku – Zavodu za stočarstvo, pri Katedri za hranidbu, anatomiju i fiziologiju domaćih životinja te je 2014. godine obranila svoj doktorski rad, te je trenutno u zvanju docentice. Tijekom rada na Fakultetu sudjelovala je i sudjeluje u terenskim dijelovima znanstveno-istraživačkih projekata čiji su voditelji djelatnici Katedre za hranidbu, anatomiju i fiziologiju domaćih životinja, kao i u različitim laboratorijskim analizama. Osim toga, aktivno je uključena u izvođenje nastave na preddiplomskom sveučilišnom studiju u Osijeku, na smjeru Zootehnika i Agroekonomika, te u izvođenje nastave na stručnom studiju na smjeru Zootehnika kao i na diplomskom studiju smjera Hranidba domaćih životinja.
Vladimir Margeta (izv.prof.dr.sc., FAZOS, vmargeta@fazos.hr, 031 554 944)
Vladimir Margeta rođen je 20. kolovoza 1974. godine u Osijeku. Osnovnu školu završio je u Jelisavcu (općina Našice), a srednju Medicinsku školu u Osijeku 1993. godine. Iste godine upisao je Poljoprivredni fakultet u Osijeku, smjer Stočarstvo, na kojemu je diplomirao 1998. godine. Tijekom studija bio je dobitnik nagrade Rotary kluba iz Beča za uspjeh u studiranju. Nakon završetka studija radio je na govedarskoj farmi u Feričancima kao tehnolog pripravnik. Godine 2000. zaposlio se na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku kao znanstveni novak – asistent. Do sada je bio suradnik na projektima „Specifičnosti rasta i kakvoća mesa peradi i svinja (znanstveni projekt), „Ekološka proizvodnja svinja na obiteljskim gospodarstvima“ (VIP projekt), „Specifičnosti rasta svinja i peradi i kakvoća proizvoda“ (tehnologijski projekt) te na međunarodnom projektu „Identification and conversation of animal genetic resources in South Eastern Europe“ koji se izvodio u sklopu Norwegian South Eastern Europe Programme in Agriculture „Competence transfer and institutional contact and co-operation between faculties od Agriculture, Forestry and Veterinary Medicine in South Eastern Europe“. Magistrirao je 2005. godine. upisan u registar istraživača MZOŠ pod matičnim brojem 274451. Doktorski rad obranio je 10. svibnja 2012. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Znanstveni interesi usmjereni su ka poboljšanju i razvoju tehnologije držanja svinja, molekularno-genetskim istraživanjima u svrhu poboljšanja svojstava trupova i svinjskog mesa, te definiranja, očuvanja i oplemenjivanja autohtonih pasmina svinja u Republici Hrvatskoj. Koautor je u dva sveučilišna udžbenika: „Svinjogojstvo – biološki i zootehnički principi“ i „Zootehnika“.