Dabarski brevijar – od rukopisa prema digitalizaciji i tisku
Voditelji događanja i izvođači:
Mateo Žagar
Datum i vrijeme:
srijeda 7.5.2025., 19:30 - 20:00
Mjesto održavanja:
Gacko pučko otvoreno učilište, Otočac
Vrsta događanja:
Predavanje
Lokacija (prostorija):
GPOUO mala dvorana
Detalji
U sklopu Festivala znanosti u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu održat će se dva
polusatna predavanja na temu arheologije i glagoljaške baštine Gacke. Prvo predavanje, „Dabar –
zaboravljeni raj“, održat će Katarina Mužar, kustosica i magistra arheologije, a drugo, pod naslovom
„Dabarski brevijar – od rukopisa prema digitalizaciji i tisku“, prof. dr. sc. Mateo Žagar, redoviti
profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Katarina Mužar govorit će o istoimenoj publikaciji koju
potpisuje s arheologinjom Lindom Bednjanec, u izdanju Udruge Baštinica. Publikacija prikazuje Dabar
kao prostor iznimne prirodne i kulturne vrijednosti, s neiskorištenim arheološkim i turističkim
potencijalom. Profesor Žagar govorit će o glagoljici u Gackoj, s posebnim naglaskom na Dabarski
brevijar – vrijedni srednjovjekovni rukopis koji je do danas ostao neobjavljen. Predavanje će uključiti
prikaz arhivskih snimki, usporedbe s drugim glagoljskim zapisima te osvrt na tehničke i sadržajne
izazove buduće digitalizacije i objave brevijara.
Dabar, smješten u rubnom dijelu Gacke, ističe se bogatstvom izvora, lokvi i vodnih tokova, ali i
slojevitom poviješću o kojoj svjedoče terenski nalazi i lokaliteti in situ. Publikacija „Dabar –
zaboravljeni raj“, koja će biti predstavljena na predavanju, donosi pregled važnih arheoloških točaka
poput Sitnika, Guvna i Selišta te se osvrće na nalaz karolinškog mača iz 9. stoljeća. U fokusu je i
frankopanska utvrda poznata kao Sokolac ili Sokolić na brdu Vučjak, koja se spominje u izvorima od
sredine 15. stoljeća, a danas je bez vidljivih ostataka. Ova istraživanja nadovezuju se na projekt
„Arheološka topografija Grada Otočca“ koji je pokrenula Udruga Baštinica, a kasnije ga je u suradnji s
arheologinjama Lindom Bednjanec i Katarinom Mužar nastavilo provoditi Gacko pučko otvoreno
učilište Otočac kao dio opsežnijeg plana upravljanja baštinskim lokalitetima.
Glagoljaštvo na području Dabra potvrđuju dva brevijara: Dabarski brevijar, pronađen na širem
području Dabra, te Borgiano Illirico, pisan u dva sveska, za koji se vjeruje da potječe iz izgubljenog
sela Tribihovići na obroncima Kapele. Važan trag glagoljaške pismenosti u Gackoj ostavlja i Kolunićev
zbornik, zbirka korizmenih propovijedi iz Kneževe Vasi kod Otočca, čija je točna lokacija također
nepoznata. Godine 2025. obilježava se i 565. obljetnica osnutka Otočke biskupije – događaja koji se
smatra vrhuncem srednjovjekovnog razvoja Otočca i Gacke. Knezovi Frankopani, koji ovim krajem
upravljaju od kraja 13. do sredine 15. stoljeća, utvrđuju Otočac i grade utvrde Prozor i Dabar. Osim u
urbanom razvoju, njihova je uloga presudna i u širenju glagoljaške pismenosti. Upravo je Frankopan
Žikmund, uz dozvolu pape Pija II, 1460. godine osnovao biskupiju, a crkva sv. Nikole tada je uzdignuta
u rang katedrale.
Biografije voditelja:
Mateo Žagar rođen je 1965. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio u Zagrebu. Diplomirao 1990.
godine studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, iste
godine upisao poslijediplomski studij iz lingvistike na istom fakultetu. Od siječnja 1991. godine
zaposlen kao znanstveni novak na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na Odsjeku za
hrvatski jezik i književnost. Redoviti je profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na Katedri za
staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo. Mateo Žagar jedan je od vodećih stručnjaka za glagoljsku
paleografiju i povijest hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Objavio je 4 samostalne knjige i 4 knjige u
suautorstvu, uredio 12 važnih knjiga i izdanja, transliterirao 7 izdanja te objavio gotovo 60 izvornih
znanstvenih radova i 20-ak preglednih znanstvenih tekstova. Profesor Mateo Žagar svoj znanstveni i
stručni rad temelji na vrlo dobrom poznavanju novih jezikoslovnih teorija, posebice onih koje
istražuju narav pisanoga jezika i poznavanju hrvatskoglagoljskoga tekstovnoga korpusa. Svojim je
radovima unio bitne novosti u istraživanje toga korpusa i ostvario priloge koji pomažu potpunijem
razumijevanju hrvatske jezične povijesti, posebice povijesti pisanja na našim prostorima. Najbolji je
hrvatski paleograf koji u inozemnim edicijama i na znanstvenim skupovima na najbolji način
predstavlja hrvatsku filologiju i širi spoznaje o glagoljičnom odsječku hrvatske pismenosti i kulture. Za
člana suradnika HAZU izabran je 2014. godine, a 2022. postaje redoviti član.