Dabar – zaboravljeni raj
Voditelji događanja i izvođači:
Katarina Mužar, Linda Bednjanec
Datum i vrijeme:
srijeda 7.5.2025., 19:00 - 19:30
Mjesto održavanja:
Gacko pučko otvoreno učilište, Otočac
Vrsta događanja:
Predavanje
Lokacija (prostorija):
GPOUO mala dvorana
Detalji
U sklopu Festivala znanosti u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu održat će se dva
polusatna predavanja na temu arheologije i glagoljaške baštine Gacke. Prvo predavanje, „Dabar –
zaboravljeni raj“, održat će Katarina Mužar, kustosica i magistra arheologije, a drugo, pod naslovom
„Dabarski brevijar – od rukopisa prema digitalizaciji i tisku“, prof. dr. sc. Mateo Žagar, redoviti
profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Katarina Mužar govorit će o istoimenoj publikaciji koju
potpisuje s arheologinjom Lindom Bednjanec, u izdanju Udruge Baštinica. Publikacija prikazuje Dabar
kao prostor iznimne prirodne i kulturne vrijednosti, s neiskorištenim arheološkim i turističkim
potencijalom. Profesor Žagar govorit će o glagoljici u Gackoj, s posebnim naglaskom na Dabarski
brevijar – vrijedni srednjovjekovni rukopis koji je do danas ostao neobjavljen. Predavanje će uključiti
prikaz arhivskih snimki, usporedbe s drugim glagoljskim zapisima te osvrt na tehničke i sadržajne
izazove buduće digitalizacije i objave brevijara.
Dabar, smješten u rubnom dijelu Gacke, ističe se bogatstvom izvora, lokvi i vodnih tokova, ali i
slojevitom poviješću o kojoj svjedoče terenski nalazi i lokaliteti in situ. Publikacija „Dabar –
zaboravljeni raj“, koja će biti predstavljena na predavanju, donosi pregled važnih arheoloških točaka
poput Sitnika, Guvna i Selišta te se osvrće na nalaz karolinškog mača iz 9. stoljeća. U fokusu je i
frankopanska utvrda poznata kao Sokolac ili Sokolić na brdu Vučjak, koja se spominje u izvorima od
sredine 15. stoljeća, a danas je bez vidljivih ostataka. Ova istraživanja nadovezuju se na projekt
„Arheološka topografija Grada Otočca“ koji je pokrenula Udruga Baštinica, a kasnije ga je u suradnji s
arheologinjama Lindom Bednjanec i Katarinom Mužar nastavilo provoditi Gacko pučko otvoreno
učilište Otočac kao dio opsežnijeg plana upravljanja baštinskim lokalitetima.
Glagoljaštvo na području Dabra potvrđuju dva brevijara: Dabarski brevijar, pronađen na širem
području Dabra, te Borgiano Illirico, pisan u dva sveska, za koji se vjeruje da potječe iz izgubljenog
sela Tribihovići na obroncima Kapele. Važan trag glagoljaške pismenosti u Gackoj ostavlja i Kolunićev
zbornik, zbirka korizmenih propovijedi iz Kneževe Vasi kod Otočca, čija je točna lokacija također
nepoznata. Godine 2025. obilježava se i 565. obljetnica osnutka Otočke biskupije – događaja koji se
smatra vrhuncem srednjovjekovnog razvoja Otočca i Gacke. Knezovi Frankopani, koji ovim krajem
upravljaju od kraja 13. do sredine 15. stoljeća, utvrđuju Otočac i grade utvrde Prozor i Dabar. Osim u
urbanom razvoju, njihova je uloga presudna i u širenju glagoljaške pismenosti. Upravo je Frankopan
Žikmund, uz dozvolu pape Pija II, 1460. godine osnovao biskupiju, a crkva sv. Nikole tada je uzdignuta
u rang katedrale.
Biografije voditelja:
Linda Bednjanec rođena je 1978. u Zagrebu gdje 2004. diplomira arheologiju na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Ministarstvu kulture, Odjel za arheološku baštinu, odrađuje
vježbenički staž i polaže državni stručni ispit. Kasnije stječe veliko terensko iskustvo kao vanjski
suradnik različitih institucija, a potom kao vlasnik obrta za arheološka istraživanja i voditelj istih te je
autorica više preglednih radova objavljenih u Hrvatskom arheološkom godišnjaku. 2010. vanjski je
suradnik i scenarist dokumentarnog filma HRT-a Starogradsko polje. Vlasnica je bloga Kulturna
patrola na kojem od 2011. objavljuje autorske tekstove o kulturnoj i prirodnoj baštini Hrvatske.
Radom u turističkoj agenciji od 2012. do 2016. stječe iskustvo na području turizma. Kao
potpredsjednica kulturno-arheološke udruge Arx Novum od 2016. sudjeluje u realizaciji projekata:
Revitalizacija Primoštenskog zaleđa; voditelj arheološkog istraživanja lokaliteta Grlić-Crnoselci;
autorica sadržaja info table lokaliteta Pusti Lobor, koautorica monografije Primoštenska gumna u
prošlosti i sadašnjosti, publikacije Kratki vodič kroz suhozidnu baštinu Primoštena te više poučnih
staza na području Dalmacije. Od 2017. zaposlena je u tvrtki Aeroteh d.o.o. kao tehnički crtač, 3D
modelator i projektant elektro ormara. S kolegicom Mužar od 2019. vodi projekt Kulturni krajobrazi
Gacke, u organizaciji KUBS Baštinica, te je koautorica publikacija Kulturni krajobrazi Gacke: prilozi
arheološkoj topografiji Otočca i Dabar - zaboravljeni raj: prilozi arheološkoj topografiji dabarskoga
kraja. Od 2022. s kolegicom Mužar vodi srodan projekt Arheološka topografija grada Otočca za
Gacko pučko otvoreno učilište Otočac.
Katarina Mužar rođena je 1981. g. u Zagrebu gdje je i diplomirala arheologiju na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od studentskih dana radi na mnogobrojnim arheološkim
istraživanjima, prapovijesne, antičke, srednjovjekovne i novovjekovne provenijencije za različite
institucije. Od 2016. do 2020. godine djeluje kao jedan od osnivača i voditelja udruge Arx novum za
prezentaciju i istraživanje baštine s kojom osmišljava i provodi projekte vezane za istraživanje i
promociju arheološke, povijesne i etnološke baštine - Revitalizacija primoštenskog zaleđa i Na guvnu:
baština kao pokretač razvoja. Koautorica je monografije Primoštenska gumna u prošlosti i
sadašnjosti. Od 2019. surađuje s udrugom KUBS Baštinica te s kolegicom Bednjanec vodi projekt
Kulturni krajobrazi Gacke te je koautorica publikacija Kulturni krajobrazi Gacke: prilozi arheološkoj
topografiji Otočca i Dabar - zaboravljeni raj: prilozi arheološkoj topografiji dabarskoga kraja. Od
2022. godine s kolegicom Bednjanec vodi srodan projekt Arheološka topografija grada Otočca za
Gacko pučko otvoreno učilište Otočac. Trenutno radi u Gradskom muzeju Sisak kao kustos arheolog.
Koautorica je publikacije Occulta pecunia, skriveni novac na sisačkom području. Iskustvom rada i
vođenja arheoloških istraživanja u Hrvatskoj profilira jedan od interesa na tragove ljudske prilagodbu
životu u specifičnom okolišu i utjecaje ljudskog djelovanja na stvaranje arheološkog krajolika.