Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Život najvećih i najstarijih stanovnika planeta Zemlje – što možemo naučiti iz svjetskih šuma?, Martina Đodan i Sanja Perić

Datum i vrijeme:
ponedjeljak 2.5.2022., 11:45 - 12:45

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Predavanje

Publika:
predškolska dob i niži razredi osnovne škole, 5. i 6. razred osnovne škole, 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
Mala dvorana

Detalji
Promatrajući mirna i tiha stabla koja nas okružuju teško je povjerovati da mnoga od njih posjeduju sasvim neobičan i osebujan život. Upravo šumski svijet sakriva najstarije i najveće organizme na planeti Zemlji. To su na primjer stabla starci poput „Metuzalema“ i „Prometeja“ ili pak gorostasi poput „Generala Shermana“, „Hyperiona“ ili „Diva iz Stratosfere“. Ili pak časna stabla izuzetnih životnih priča poput „Usamljenog stabla iz Tenere“, „Stabla koje posjeduje samo sebe“, drhtućeg diva nazvanog „Pando“ ili “Mjesečevih stabala”? Kako izgleda život stabala starih tisuća godina, u kakvim uvjetima su živjeli i kakvim opasnostima odolijevali? Kada bi ih samo poslušali, ovi časni primjerci ispričali bi nam neke od najzanimjivijih priča koje smo ikada čuli. Od nepreglednih i neukroćenih tropskih šuma do uglednih gradskih stabala, njihove priče mogu biti dio i naših života, ako im poput naših dragih baka i djedova dopustimo da nam pričaju svoje životne priče. U interaktivnom predavanju upoznati ćemo se sa životnim ciklusima i pričama iz svjetskih šuma te dati odgovor na ova i druga zanimljiva pitanja.

Biografija:

Dr. sc. Martina Đodan

Poveznica na CROSBI profil: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=300391 Rođena je 1980. godine u Zagrebu. Diplomirala je 2005. godine na Sveučilištu u Zagrebu, na Šumarskom fakultetu, na kojemu brani disertaciju 2015. godine. Mjesec dana se usavršavala na Finskom šumarskom institutu u Joensuu te mjesec dana na Institutu za ekologiju i uzgajanje šuma u Krakovu. Pripravnički je staž odradila u Hrvatskim šumama, d. o. o., Zagreb, nakon čega obavlja posao revirnika. Od siječnja 2008. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja - asistentica na Hrvatskom šumarskom institutu, a od 15. srpnja 2015. godine zaposlena je kao poslijedoktorandica. U ožujku 2016. izabrana je u zvanje znanstvene suradnice. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova, radionica te kraćih usavršavanja u zemlji i inozemstvu. Suradnica je na više nacionalnih i međunarodnih projekata. Kao autor i koautor objavljuje više znanstvenih članaka.

Dr. sc. Sanja Perić

Poveznica na CROSBI profil: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=227774 Rođena je 1966. godine u Zagrebu. Diplomirala je 1990. godine na Sveučilištu u Zagrebu, na Šumarskom fakultetu, na kojemu brani disertaciju 2001. godine. Od 2015. delegat je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Razredu za poljoprivredu i šumarstvo. Od 2005 članica suradnica Akademije šumarskih znanosti te je članica više društava (Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatska Komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatsko ekološko društvo, Hrvatsko biometrijsko društvo, Hrvatsko biotehnološko društvo, IUFRO grupa za silvikulturu, Hrvatska udruga za arborikulturu). Mjesec dana se usavršavala na Institut national de la Recherche Agronomique u Bordeaux u Francuskoj. Prije zaposlenja na Hrvatksom šumarskom institutu radila je u Hrvatskim šumama, d. o. o., Zagreb i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Od 2009. godine zaposlena je kao znanstvena savjetnica na Hrvatskom šumarskom institutu. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova, radionica te kraćih usavršavanja u zemlji i inozemstvu. Suradnica je na više nacionalnih i međunarodnih projekata. Kao autor i koautor objavljuje više znanstvenih članaka.